Stručnjak Božo Grbić je tokom suđenja Srbima optuženim u Hagu tvrdio da je u Srebrenici 1995. godine stradalo najviše 3.000 Bošnjaka, što osporava optužbe za genocid. On je analizirao dokumenta i spiskove nestalih osoba koje je uradio haški veštak Helge Brunborg i zaključio da broj stradalih ne može biti veći od 3.000. Takođe je istakao da je manipulacija brojem stanovnika u zaštićenoj zoni Srebrenica bila rađena radi dobijanja humanitarne pomoći.

Statističari su tokom istraživanja utvrdili da je mali procenat civila stradao u Srebrenici i okolini, te da postoji manipulacija brojevima. Grbić je naglasio da je zabeležio najmanje 10 vojnika Armije BiH na spisku nestalih Srebreničana, iako su oni poginuli na drugom mestu i vreme. On je pokušao objaviti svoj rad u Statističkoj reviji, ali je bio blokiran jer se nije smelo pisati o Srebrenici prema naredbi tadašnje nemačke kancelarke Angele Merkel.

Srpski statističari su uporedili Brunborgov spisak nestalih sa popisom stanovništva Srebrenice iz 1991. godine i dobili spisak od 2.943 osobe. Dobili su i spisak od oko 2.743 osobe upoređivanjem sa spiskom poginulih vojnika Armije BiH. Takođe su dobili broj od 2.988 kada su oduzeli broj preživelih vojnika od ukupnog broja vojnika u Srebrenici. Postoji još nekoliko indikativnih brojeva koje su srpski statističari dobili analizom dokumenata i spiskova.

Ovi dokazi su odbačeni od strane sudija u Hagu, a Grbić je bio blokiran u nameri da objavi svoj rad. On ističe da je broj stradalih u Srebrenici značajno manji od onoga što se tvrdi i da je manipulacija brojevima bila prisutna radi političkih ciljeva. Grbić je dao svoj doprinos u rasvetljavanju brojeva i činjenica o događajima u Srebrenici, ali je nailazio na prepreke u pokušaju da javno objavi svoje zaključke.