U prvom tromjesečju ove godine, republički budžet ostvario je deficit od 19,7 milijardi dinara, što je bolje od planiranog deficita od 63,4 milijarde dinara. Ministarstvo financija objavilo je danas da su prihodi iznosili 483,5 milijardi dinara, dok su rashodi iznosili 503,2 milijarde dinara.
U martu je zabilježen deficit od 25 milijardi dinara, a prihodi su dosegnuli 151,9 milijardi dinara, od čega su najveći dio činili poreski prihodi u iznosu od 132,9 milijardi dinara. Od toga, PDV je iznosio 73,3 milijarde dinara, dok su akcize iznosile 22,8 milijardi dinara. Neporeski prihodi su iznosili 17 milijardi dinara, dok su donacije u martu iznosile 1,9 milijardi dinara.
Što se tiče rashoda, iznosili su 176,9 milijardi dinara, od čega je najviše potrošeno na zaposlene (39,6 milijardi dinara), kapitalne izdatke (31,5 milijardi dinara), transfere za socijalno osiguranje (27,2 milijarde dinara) i isplatu subvencija (21,6 milijardi dinara). Na sektorskom nivou, fiskalni deficit iznosio je 18 milijardi dinara, dok je primarni fiskalni suficit iznosio 41,6 milijardi dinara.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da ostvareni rezultati u prvom tromjesečju ove godine pokazuju poboljšanje u vođenju republičkog budžeta. Istaknuo je da je naročito bitno što je ostvarenje deficita bilo manje od planiranog.
Mali je također naglasio da je Ministarstvo finansija u stalnom kontaktu s relevantnim institucijama kako bi se pratili ekonomski pokazatelji i poduzimali potrebne reforme radi smanjenja deficita.
Komentirajući rezultate, ekonomski analitičari navode da je smanjenje deficita pozitivan znak za stabilnost budžeta, ali da je potrebno nastaviti s provođenjem reformi kako bi se dugoročno osigurala fiskalna održivost.
U međuvremenu, Svjetska banka je nedavno objavila svoje prognoze za ekonomski rast u regiji Zapadnog Balkana. Prema tim prognozama, očekuje se da će Hrvatska zabilježiti rast BDP-a od 4,3 posto u 2021. godini, što bi bio najveći rast u regiji.
Svjetska banka ističe da je ključno za zemlje u regiji fokusirati se na jačanje institucionalne sposobnosti, povećanje transparentnosti i odgovornosti, te unaprjeđenje javnih politika kako bi se osiguralo održivo fiskalno upravljanje.
Kako bismo se pripremili za buduće izazove, ključno je nastaviti s provođenjem reformi i podržati gospodarski oporavak, istaknuli su predstavnici Svjetske banke. Također, naglasili su važnost suradnje s međunarodnim partnerima i primjenu preporuka za održivi ekonomski rast.
U zaključku, ostvareni rezultati republičkog budžeta u prvom tromjesečju ove godine predstavljaju pozitivan pomak prema fiskalnoj stabilnosti. Nadamo se da će nastavak provođenja reformi i podrška međunarodnih institucija doprinijeti daljnjem održivom gospodarskom razvoju zemlje.
