Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik kritizirao je ambasadora Bosne i Hercegovine pri UN, Zlatka Lagumdžiju, jer nije dobio odobrenje Predsjedništva BiH za suprotstavljanje bilo kojem stajalištu tijekom rasprave o događajima u Ukrajini. Dodik je izrazio podršku uspostavi mira u Ukrajini te je istaknuo da podrška nastavku oružanog sukoba neće donijeti ništa dobro ukrajinskom narodu. On je također podsjetio da se Republika Srpska od početka sukoba zalaže za neutralan stav. Dodik je rekao kako BiH niti bilo tko u njeno ime ne može potpisati izjave bez suglasnosti sva tri člana Predsjedništva BiH.

Srpska članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, izjavila je da ambasador Lagumdžija nije imao ovlasti potpisati izjavu u ime BiH te da je to učinio iz vlastite samovolje. Cvijanović je istaknula da za nešto bude izjava BiH potrebno je usuglasiti se u Predsjedništvu. Dalje je dodala da je ovakvo postupanje ambasadora moglo dovesti do pravne situacije jer BiH nema vladu te su za vanjsku politiku nadležni članovi Predsjedništva, a ne ambasadori.

Ovaj sukob nastao je zbog potpisivanja izjave kojom se poziva Rusija na prekid agresorskog rata i povlačenje svojih trupa iz Ukrajine, a koju je Lagumdžija potpisao u ime Bosne i Hercegovine. Članovi Predsjedništva Republike Srpske tvrde da on nije imao ovlasti za to te je time prekršio ustavne i institucionalne obveze BiH. Ovaj incident također ukazuje na političke podjele unutar Bosne i Hercegovine te na odnos između entiteta i državne razine.

Sukobi na međunarodnoj sceni, posebice kada su u pitanju ratovi i oružani sukobi, uvijek imaju utjecaj i na regionalne odnose. Dodikova kritika prema ambasadoru Lagumdžiji zbog potpisivanja izjave o sukobu u Ukrajini jasno pokazuje i širi utjecaj međunarodnih političkih događaja na politiku i odnose unutar Bosne i Hercegovine. Ovaj sukob može dodatno produbiti podjele između entiteta u BiH te izazvati napetosti na državnoj i međunarodnoj razini.

U konačnici, ovaj incident između entiteta Republike Srpske i državne razine Bosne i Hercegovine pokazuje da postoje problemi u funkcioniranju političkih institucija u ovoj zemlji. Sukobi oko stava prema međunarodnim pitanjima poput situacije u Ukrajini samo produbljuju političke podjele i otežavaju donošenje zajedničkih odluka u BiH. Potrebno je više suradnje i dogovora između entiteta i državne razine kako bi se osigurala stabilnost i funkcionalnost političkog sustava u Bosni i Hercegovini.