Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) je u četvrtak započelo istragu zbog napada na ustavni poredak, dan nakon što je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, potpisao ukaz kojim se zabranjuje djelovanje ključnih pravosudnih institucija u tom entitetu. Ova odluka izazvala je brojne reakcije, kako unutar BiH, tako i na međunarodnoj sceni.
Prema informacijama iz Tužilaštva BiH, istraga je pokrenuta zbog sumnje da je počinjeno krivično djelo napad na ustavni poredak, što podrazumeva ozbiljne posledice, uključujući minimalnu kaznu zatvora od pet godina i zabranu političkog djelovanja. Iako su imena osumnjičenih još uvek nepoznata, Dodik je na društvenim mrežama izjavio da je pozvan na saslušanje kao osumnjičeni, ali je odbio da se odazove na poziv.
Dodikova generalna sekretarka, Jelena Pajić Baštinac, potvrdila je da će zakoni o zabrani djelovanja državnih pravosudnih i policijskih institucija u RS stupiti na snagu 7. marta. Ove mere su izazvale oštru kritiku, a američka ambasada u BiH je osudila Dodikove poteze kao smišljenu provokaciju koja ugrožava ustavni poredak BiH. Ambasada je naglasila da se radi o direktnoj pretnji stabilnosti i bezbednosti zemlje, kao i strateškim ciljevima Sjedinjenih Američkih Država.
U isto vreme, Ustavni sud BiH zaprimio je apelaciju za ocenu ustavnosti zakona koje je Dodik potpisao. Apelaciju su podneli političari iz Federacije BiH, uključujući člana Predsedništva BiH Denisa Bećirovića, koji je naglasio da se radi o brutalnim napadima na Dejtonski mirovni sporazum. Bećirović je istakao da je važno zaustaviti ovakve poteze koji ugrožavaju ustavni poredak.
Dodik je nedavno osuđen na godinu dana zatvora zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, s dodatnom šestogodišnjom zabranom političkog djelovanja. Sjedinjene Američke Države su ga već ranije sankcionisale zbog korupcije i destabilizacije BiH, a njegovi potezi su dodatno povećali tenzije u zemlji.
Stručnjaci za ustavno pravo, poput Nurka Pobrića, ukazuju na to da su zakoni koje je usvojila Narodna skupština RS u suprotnosti sa Ustavom BiH. Pobrić je istakao da Tužilaštvo BiH treba da pokrene istragu protiv najodgovornijih osoba u RS-u i da razmotri predlaganje pritvora. Nedim Ademović, takođe stručnjak za ustavno pravo, naglašava da je teško procesuirati članove Narodne skupštine zbog njihove kolektivne zaštite, ali da to ne znači da Tužilaštvo ne može delovati.
U međuvremenu, predsjednik Narodne skupštine RS, Nenad Stevandić, zakazao je sastanak sa političkim strankama o izradi novog Ustava RS. Međutim, Srpska demokratska stranka odbila je poziv, smatrajući da nije prikladno pisati novi ustav zbog trenutne političke situacije.
Evropska služba za spoljne poslove je takođe reagovala, upozoravajući da akti usvojeni u Narodnoj skupštini RS ugrožavaju ustavni i pravni poredak BiH. Naglašeno je da Republika Srpska mora poštovati Ustav BiH, kao i odluke institucija, uključujući Ustavni sud i Tužilaštvo BiH.
Ova situacija u Bosni i Hercegovini pokazuje ozbiljne tenzije između entiteta i državnih institucija, a reakcije međunarodne zajednice ukazuju na zabrinutost zbog stabilnosti i budućnosti zemlje. Mnogi analitičari smatraju da je potrebno hitno delovati kako bi se očuvali mir i stabilnost u regionu, a svi akteri pozivaju na dijalog i poštovanje ustavnih principa.
