Bivši američki predsjednik Donald Trump izrazio je tijekom svog mandata snažno mišljenje da Ukrajina „mora biti dio Rusije“, prema riječima njegove bivše savjetnice Fione Hill u novoj knjizi novinara Davida Sengera o američkoj nacionalnoj sigurnosti u kontekstu prijetnji Rusije i Kine. Hill, viša direktorica za europske i ruske poslove u Savjetu za nacionalnu sigurnost SAD od 2017. do 2019. godine, izjavila je Sengeru, novinaru New York Timesa i autoru knjige „Novi hladni ratovi: uspon Kine, invazija Rusije i borba Amerike za obranu Zapada“, da je Trump vrlo jasno izrazio svoje mišljenje da Ukrajina, a također i Krim, trebaju pripadati Rusiji. Ona je naglasila da Trump zaista nije mogao shvatiti da je Ukrajina neovisna država.
Ova izjava dolazi u kontekstu napetih odnosa između Rusije i Ukrajine nakon aneksije Krima 2014. godine te ruske podrške separatistima na istoku Ukrajine, što je dovelo do sukoba i gubitka života. Trampov stav o Ukrajini i Rusiji izazvao je kontroverzu i kritike, te je postao predmet rasprava o američkoj vanjskoj politici i odnosima s Rusijom.
Fiona Hill istaknula je u knjizi važnost razumijevanja kompleksnosti odnosa između različitih zemalja, te je naglasila potrebu za promicanjem nezavisnosti i suvereniteta država u europskom kontekstu. Ona je također govorila o ulozi Kine kao sve veće sile koja predstavlja izazov za Sjedinjene Američke Države i druge zapadne zemlje.
Sengrovu knjigu o američkoj nacionalnoj sigurnosti u eri novih hladnih ratova karakterizira analitički pristup aktualnim događajima i trendovima u međunarodnoj politici, te postavljanje pitanja o budućnosti odnosa između velikih sila kao što su SAD, Kina i Rusija. Autor istražuje teme kao što su vojna moć, ekonomska suradnja i ideološki sukobi koji oblikuju suvremenu političku stvarnost, te se bavi pitanjem kako će se Amerika nositi s izazovima koje predstavljaju Kina i Rusija.
Na temelju izjava Fione Hill i drugih suradnika američke administracije tijekom Trumpova mandata, knjiga nudi uvid u unutarnje dinamike i sukobe u američkoj vanjskoj politici, te govori o važnosti strateškog razmišljanja i suradnje između različitih odjela i agencija u borbi protiv vanjskih prijetnji. Autor ističe važnost promicanja demokracije, ljudskih prava i vladavine prava kao ključnih vrijednosti američke vanjske politike, te analizira kako su ta načela postala upitna tijekom Trumpova mandata.
Sengeova analiza američke nacionalne sigurnosti predstavlja važan doprinos raspravi o vanjskopolitičkim prioritetima SAD-a i njihovom utjecaju na globalnu stabilnost i sigurnost. Knjiga donosi pregled ključnih događaja i političkih procesa koji su oblikovali američku vanjsku politiku u posljednjem desetljeću, te se bavi pitanjima kako će se SAD nositi s izazovima koje predstavljaju Rusija, Kina i druge zemlje u budućnosti.
Sengerska knjiga „Novi hladni ratovi“ naglašava važnost međunarodne suradnje i dijaloga u rješavanju sukoba i izgradnji stabilnih odnosa između država, te potiče na sveobuhvatno razumijevanje kompleksnosti suvremenih sigurnosnih izazova. Autor se bavi pitanjem kako će se SAD uspjeti nositi s promjenama u međunarodnom poretku i očuvati svoj utjecaj kao globalna supersila, te ističe potrebu za strateškim planiranjem i diplomatskim naporima u promicanju mira i stabilnosti.
U konačnici, Sengerska knjiga predstavlja važan doprinos proučavanju međunarodnih odnosa i globalne sigurnosti te poziva na promicanje demokratskih vrijednosti i ljudskih prava kao temelja stabilnih međunarodnih odnosa. Autor potiče na širu raspravu o ulozi SAD-a u svijetu i poziva na izgradnju partnerskih odnosa s drugim državama radi zajedničkog rješavanja globalnih izazova i izgradnje održive budućnosti za sve nacije.
