Od marta 2023. godine do 28. januara ove godine, u Beogradu je zabilježeno 764 slučaja velikog kašlja, ali se vjeruje da je taj broj zapravo veći. Veliki kašalj je veoma zarazno oboljenje koje može biti veoma opasno, posebno ukoliko osoba zaražena ovim virusom ujedno bude zaražena i nekim drugim virusom, izjavila je dr. Slavica Maris.
Ona je također objasnila kako prepoznati ovu bolest u ranim fazama i što roditelji mogu učiniti kako bi zaštitili svoju djecu, pogotovo bebe. Dr. Maris je načelnica jedinice za zarazne bolesti Zavoda za javno zdravlje u Beogradu i za RTS je izjavila da broj oboljelih od velikog kašlja zapravo prelazi broj koji je zvanično registrovan, jer u svakom domaćinstvu, osim zvanično oboljele osobe, postoje i drugi članovi porodice koji su bolesni – bake, djedovi, braća, sestre. Dodaje da najviše obolijevaju djeca od 10 do 19 godina, a njihov udio je 60%. Nakon njih, najmlađa djeca do 4 godine, s udjelom od 9,7%.
Najveći broj oboljelih je zapažen kod osoba koje su potpuno vakcinisane – 64%, 5.8% su nepotpuno vakcinisane, a 6.4% su nevakcinisane. Dr. Maris objašnjava da uzročnik velikog kašlja je bakterija bordetella pertussis i da je riječ o veoma zaraznom oboljenju s tri stadija. Prvi stadij, kataralni, kad je osoba najzaraznija, obično se počinje s respiratornim simptomima, što onemogućava da se utvrdi da li je riječ o velikom kašlju ili nekom drugom akutnom respiratornom oboljenju. Simptomi uključuju curenje nosa, blago povišenu temperaturu do 38 stupnjeva, malaksalost i lagani kašalj.
Ozbiljniji kašalj javlja se u drugom stadiju, s napadima kašlja, uključujući zacenjivanje koje može završiti povraćanjem, posebno noću, te se može dogoditi kod male djece do godinu dana prekidi u disanju koji mogu izazvati ozbiljne posljedice. Trećina oboljele djece do godinu dana zahtijeva bolničko liječenje, a među njima, dvije od tri imaju prekide u disanju, jedna od pet ima upalu pluća, jedna od 50 ima konvulzije, a jedna od 150 ima oštećenja mozga, odnosno encefalopatiju.
Dr. Maris poručuje roditeljma da su zaštite djece u ovom periodu kada vladaju respiratorni virusi neophodne, što podrazumijeva izbjegavanje posjeta, naročito djeci do godinu dana i posebno do dva mjeseca zato što vakcinacija komponentom ove vakcine koja štiti od velikog kašlja kreće u drugom mjesecu života. Vakcina se daje u tri doze, s minimalnim razmakom od četiri nedjelje, a prva revakcinacija se daje u drugoj godini života, odnosno godinu dana nakon posljednje vakcine, dok se druga revakcinacija daje prije polaska u školu.
Proteklih godina došlo je do smanjenja imunizacije, ali zbog upozoravajućeg podsjetka da je od velikog kašlja preminulo četvoro djece, trenutno postoji veće interesovanje za vakcinaciju. Dr. Maris navodi da se rade revizije kartoteka nepotpuno vakcinisane djece te da vakcina ne pruža doživotnu zaštitu, već slabi nakon četiri godine, unatoč čemu oni koji su preboljeli veliki kašalj imaju imunitet od 10 do 15 godina. Također, ističe da kod odraslih osoba, oboljenje može proći u blažoj kliničkoj slici.
Na kraju, savjetuje izbjegavanje kontakta s osobama koje imaju respiratorne probleme, kao i boravak u prostorijama sa velikim brojem ljudi. Ukoliko je to nemoguće, preporučuje nošenje maske, češće provjetravanje prostorija, češće boravak na otvorenom, te češće pranje ruku i podizanje imuniteta putem adekvatne ishrane, dovoljno sna i fizičke aktivnosti.
