Parkinsonova bolest je neurodegenerativni poremećaj koji utječe na oko šest miliona ljudi širom svijeta, a u Srbiji oko 15.000 ljudi. Ova bolest se javlja zbog gubitka nervnih ćelija u dijelu mozga koji je odgovoran za kontrolu pokreta. Uoči Svjetskog dana Parkinsonove bolesti, profesorka Marina Svetel sa Klinike za neurologiju, Kliničkog centra Srbije istakla je značaj istraživanja novih metoda u borbi s ovom bolešću. Prema njenim riječima, broj oboljelih od Parkinsonove bolesti se povećao za dva do dva i po puta od devedesetih godina do 2016. godine, a očekuje se da će do 2040. godine biti 13 miliona oboljelih širom svijeta.
Najčešći simptomi Parkinsonove bolesti uključuju tremor, usporene pokrete, krutost mišića i probleme s ravnotežom. U Srbiji, oko 15.000 ljudi je oboljelo od ove bolesti, a prosječna dob pacijenata je u šezdesetim godinama života, iako oko deset posto pacijenata oboli prije 50. godine života. Važno je napomenuti da se bolest može razvijati pet do sedam godina prije nego što se primijete simptomi. Četiri glavna simptoma Parkinsonove bolesti su podrhtavanje u mirovanju, ukočenost i usporenost, pri čemu je sporost najvažnija od njih. Pacijenti obično nakon godinu dana od pojave simptoma potraže pomoć liječnika. Nažalost, uzrok ove bolesti još uvijek nije potpuno poznat, i iako genetika igra ulogu u manjem postotku slučajeva, još uvijek se provode istraživanja kako bi se bolje razumjela i liječila Parkinsonova bolest.
Parkinsonova bolest je ozbiljan zdravstveni problem koji ima veliki utjecaj na kvalitetu života oboljelih osoba. Liječenje ove bolesti trenutno se fokusira na ublažavanje simptoma i poboljšanje kvalitete života pacijenata. Međutim, istraživanje novih metoda liječenja i pronalazak uzroka bolesti od ključne su važnosti za borbu protiv Parkinsonove bolesti.
Uz rastući broj oboljelih od Parkinsonove bolesti diljem svijeta, važno je osvijestiti javnost o ovoj bolesti i potrebi za daljnjim istraživanjem i edukacijom. Svjetski dan Parkinsonove bolesti prilika je za podizanje svijesti o ovoj bolesti i poticanje javnosti na solidarnost s oboljelima. Kroz zajedničke napore zdravstvenih stručnjaka, istraživača i pacijenata, moguće je unaprijediti dijagnostiku, liječenje i kvalitetu života osoba oboljelih od Parkinsonove bolesti.
U svijetu se provode brojna istraživanja kako bi se bolje razumjela Parkinsonova bolest i pronašli novi načini liječenja. Nove tehnologije, poput terapije stimulacijom dubokog mozga (DBS), pokazale su se korisnima u liječenju oboljelih od Parkinsonove bolesti. Ova terapija može pomoći u smanjenju simptoma poput tremora, ukočenosti i usporenosti pokreta te poboljšati kvalitetu života pacijenata.
Važno je naglasiti da se Parkinsonova bolest ne može potpuno izliječiti, ali se simptomi mogu značajno ublažiti primjenom odgovarajućih terapija i liječenja. Rana dijagnoza i adekvatna skrb ključne su za poboljšanje kvalitete života oboljelih osoba. Zato je važno educirati javnost o simptomima Parkinsonove bolesti kako bi se bolest mogla prepoznati i liječiti na vrijeme.
U zaključku, Parkinsonova bolest je ozbiljan neurodegenerativni poremećaj koji zahtijeva multidisciplinarni pristup liječenju i istraživanju. Svjetski dan Parkinsonove bolesti prilika je za podizanje svijesti o ovoj bolesti te poticanje javnosti na solidarnost s oboljelima. Kroz suradnju zdravstvenih stručnjaka, istraživača i pacijenata moguće je unaprijediti dijagnostiku, liječenje i kvalitetu života oboljelih osoba. Važno je kontinuirano ulagati u istraživanja i edukaciju kako bi se pružila bolja skrb osobama oboljelim od Parkinsonove bolesti i njihovim obiteljima.
