Prema nedavnom istraživanju, u prošlosti je Mars bio izuzetno aktivan u vulkanskoj aktivnosti, što bi moglo biti slično stanju Zemlje prije formiranja tektonskih ploča prije 3 milijarde godina. Tim znanstvenika predvođen Josepom Mihalskim s Univerziteta u Hong Kongu analizirao je tragove vulkanske aktivnosti u regiji Eridanije na južnoj hemisferi Marsa koristeći podatke dobivene iz više orbitera.

Zemlja ima koru s kontinentalnim pločama koje plutaju na vrhu plašta, dok Mars obično ima samo jednu ploču. To znači da su vulkani na Marsu vjerojatno bili masivni i eksplozivni, poput vulkana Olympus Mons, čija je veličina stotinu puta veća od najvećeg vulkana na Zemlji, Mauna Loa na Havajima, piše „Science Alert“. Zbog nedostatka tektonskih ploča poput onih na Zemlji, Marsovi vulkani nisu imali načina da otpuste pritisak, što je rezultiralo izgradnjom ogromnih vulkana. Mihalski i njegovi kolege identificirali su četiri različite vrste vulkana u regiji Eridanije, koji su vjerojatno nastali prije otprilike 3.5 milijarde godina.

Ova istraživanja pružaju uvid u geološku povijest Marsa i mogu nam pomoći u boljem razumijevanju razvoja kore naše planete. Ova studija sugerira da bi u regiji Eridanije moglo biti još mnogo vulkana, što pruža paralelu s ranom Zemljom, kada je većinu površine prekrivao ocean i kada su se dogodili najraniji oblici života. „Zapanjujuće je razmišljati o razmjerima aktivnosti u ovoj regiji. Vidjeti pejzaž Marsa oblikovan ovim procesima i sačuvan u stazi pruža nam izvrsnu priliku da detaljnije istražimo evoluciju planetarnog krajolika“, rekao je autor studije i planetarni geolog s Instituta za planetarne nauke, Aster Kovart.

Studija, objavljena u časopisu „Nature Astronomy“, otvara nova pitanja o evoluciji površine Marsa i pruža zanimljive uvide u planetarnu geologiju. Ovi podaci pomažu znanstvenicima da stvore bolju sliku o tome kako je Mars evoluirao tijekom vremena i kako su se oblikovali njegovi karakteristični krajolici.

Osim toga, istraživanje također nudi mogući uvid u početke života na Zemlji. Dokazi ukazuju na to da je Zemlja prije oko 3.5 milijarde godina bila slična Marsu – puna vulkanskih aktivnosti i s ograničenom tektonskom aktivnošću. Ova sličnost pruža zanimljive perspektive o tome kako su se prvi oblici života mogli razviti na Zemlji i može pomoći u razumijevanju procesa koji su doveli do stvaranja života na našoj planeti.

Ova otkrića također mogu biti ključna za planiranje budućih misija na Mars, uključujući i moguće misije s ljudskom posadom. Razumijevanje geologije Marsa, uključujući aktivnost vulkana, može pomoći znanstvenicima da bolje razumiju opasnosti i izazove s kojima se može suočiti posada tijekom potencijalnog boravka na Crvenom planetu.

S obzirom na sve veći interes za svemirsko istraživanje i misije na Mars, ova nova saznanja predstavljaju važan korak u razumijevanju povijesti Marsa i njegovih geoloških procesa. S obzirom na to da su istraživanja duboko ukorijenjena u timski rad i suradnju među znanstvenicima diljem svijeta, ova studija također naglašava važnost međunarodne suradnje u istraživanju svemira i praćenju novih otkrića. Sve ovo pokazuje kako znanost može unaprijediti naše razumijevanje svemira i pomoći nam da otkrijemo nove tajne svemira.

Zaključno, ovo istraživanje predstavlja važan korak u razumijevanju vulkanske aktivnosti na Marsu i nudi uvide u geološku povijest planeta. Osim toga, ova saznanja mogu pomoći u boljem razumijevanju procesa koji su doveli do stvaranja života na Zemlji i pružiti nove perspektive za buduće istraživanje svemira. S obzirom na rastući interes za svemirska istraživanja, ova otkrića mogu biti ključna za planiranje budućih misija na Mars i dalje istraživanje Crvenog planeta.