Mađarska je preuzela predsedavanje Evropskoj uniji sa prioritetom proširenja. Očekuje se održavanje samita EU – Zapadni Balkan i Evropske političke zajednice, dok je šef mađarske diplomatije Peter Sijarto izjavio da zemlje Zapadnog Balkana u proseku čekaju 15 godina i dva meseca na članstvo u EU. Hrvatskoj je trebalo oko pet godina i osam meseci da postane članica EU nakon otvaranja pregovora 2005. godine.
Rumunija i Bugarska su počele pregovore o članstvu 2000. godine, a postale su članice EU 2007. godine. Turska najduže čeka na članstvo u EU, podnela je zahtev 1959. godine, a pregovori su počeli 2005. godine.
Zemlje Zapadnog Balkana dobile su status kandidata u različito vreme: Severna Makedonija 2005, Crna Gora 2010, Srbija 2012, Albanija 2014, a Bosna i Hercegovina još čeka od 2022. godine.
Albanija je postala kandidat 2014. godine nakon ispunjavanja 12 prioriteta, dok je proces pristupanja ubrzan u 2018. i 2019. godini. Bosna i Hercegovina dobila je status kandidata 2022. godine, a otvaranje pristupnih pregovora očekuje se nakon napretka u reformama.
Crna Gora je podnela zahtev za članstvo 2008. godine, a pristupni pregovori su počeli 2012. godine. Nakon osam godina pregovora, sva poglavlja su otvorena, sa tri privremeno zatvorena.
Severna Makedonija je postala kandidat 2005. godine, ali je put ka EU bio blokiran zbog sporova, a pregovori su počeli 2019. godine. Srbija je postala kandidat 2012. godine, a otvaranje pristupnih pregovora očekuje se nakon otvaranja 22 pregovaračka poglavlja.
Proces pristupanja zemalja Zapadnog Balkana EU dug i složen. Svaka zemlja napreduje u reformama i ispunjavanju kriterijuma kako bi postala članica EU. Mađarska će nastaviti da podržava ove zemlje u procesu pristupanja tokom svog predsedavanja EU.
