Globalna potražnja za gasom raste, a Međunarodna agencija za energiju (IEA) predviđa da će do 2024. godine porasti za 2,5 odsto godišnje, što je ekvivalentno 100 milijardi kubnih metara. Prošle godine, potražnja je porasla za samo 0,5 odsto, s obzirom na rast u nekim dijelovima svijeta kao što su Kina, Severna Amerika, Afrika i Bliski istok, dok je u Evropi potražnja pala za 7 odsto, što je najniži nivo od 1995. godine.
IEA ističe da su ekspanzija obnovljivih izvora energije i povećana dostupnost nuklearne energije doprinijeli padu potrošnje prirodnog gasa u Evropi. Iako se očekuje rast tražnje, ograničena ponuda tečnog prirodnog gasa (LNG) mogla bi značajno utjecati na svjetske cijene gasa tokom godine. Također, IEA upozorava da bi različiti geopolitički faktori poput sukoba u Ukrajini ili na Bliskom istoku mogli utjecati na cijenu gasa u 2024. godini.
Ove prognoze pokreću pitanje kako će zemlje koje se oslanjaju na uvoz gasa, poput Hrvatske, nositi s rastućim cijenama i ograničenom ponudom. Hrvatska već sada osjeća posljedice visokih cijena energenata, a predstojeće povećanje potražnje za gasom moglo bi dodatno utjecati na njenu ekonomiju.
Uzimajući u obzir ove projekcije, Hrvatska bi mogla razmotriti diverzifikaciju svojih izvora energije i povećanje ulaganja u obnovljive izvore, kako bi smanjila svoju ovisnost o uvozu gasa. Još jedna opcija je jačanje energetske efikasnosti kako bi se smanjila potrošnja gasa.
S obzirom na ograničenu ponudu LNG-a, Hrvatska bi mogla istražiti mogućnost proširenja svoje infrastrukture za prihvat LNG-a kako bi povećala svoju sigurnost snabdijevanja. Također, Hrvatska bi mogla razmotriti ulaganje u vlastite izvore plina, poput istraživanja i razvoja naftnih polja u Jadranu.
Osim toga, s obzirom na nestabilnu geopolitičku situaciju u regionu, Hrvatska bi trebala razviti strategije za upravljanje rizicima cijena gasa i osigurati stabilnost snabdijevanja energijom, kako bi se zaštitila od mogućih negativnih utjecaja na svoju ekonomiju.
U konačnici, povećanje globalne potražnje za gasom predstavlja izazov za zemlje koje se oslanjaju na uvoz ovog energenta. Hrvatska, kao i druge zemlje u regiji, trebala bi preispitati svoju energetsku strategiju i razmotriti različite opcije kako bi se prilagodila novim tržišnim trendovima i osigurala sigurnost snabdijevanja energijom u budućnosti.
