Hrvatska vlada je danas podnela parlamentu predlog izmena Krivičnog zakona, Zakona o krivičnom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Ovim izmenama uvode se nova krivična dela, kao što su teško ubistvo ženske osobe i neovlašćeno otkrivanje sadržaja iz istrage ili dokaznog postupka.
Premijer Andrej Plenković je nakon sednice Vlade izjavio novinarima da su ova tri zakona deo političke volje aktuelne vlade, koja želi dalje suzbiti nasilje nad ženama, decom i nasilje u porodici. Istakao je da je ovo već treći put da se vrše izmene usmerene na borbu protiv nasilja u toku mandata njegove vlade.
Kada je reč o Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, predložene su izmene koje se odnose na zaštitu žrtava nasilja. Predviđa se uvođenje mogućnosti da policijski službenik odredi obavezno udaljenje nasilnika iz stana na period od 30 dana, uz mogućnost produženja na još 60 dana. Takođe, uvodi se i obaveza nasilnika da sudu dostavi dokaz o uspešno završenom programu prevencije ponovnog nasilja, kako bi se sprečilo dalje nasilje.
U vezi sa izmenama Krivičnog zakona, uvode se nova krivična dela u vezi sa nasiljem nad ženama. Predloženo je da se uvede novo krivično delo „teško ubistvo ženske osobe“, koje bi se kažnjavalo zatvorom u trajanju od 15 do 40 godina. Takođe, predloženo je i krivično delo „neovlašćeno otkrivanje sadržaja iz istrage ili dokaznog postupka“, sa kaznom zatvora do tri godine.
Što se tiče izmena Zakona o krivičnom postupku, predložene su izmene koje se odnose na svedočenje dece i maloletnika u krivičnom postupku. Predviđeno je da se ispitivanje dece vrši u posebnim prostorijama prilagođenim deci, kako bi se umanjio stres i traume koje bi deca mogla da dožive. Takođe, predloženo je i uvođenje video linka za svedočenje deteta, kako bi se izbegla direktna konfrontacija sa optuženim.
Ove izmene su deo napora Hrvatske vlade da se dalje unapredi zaštita žrtava nasilja i da se stavi tačka na epidemiju nasilja nad ženama. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, 2020. godine zabeleženo je 15 ubistava žena od strane partnera ili bivših partnera, što je alarmantan broj. Takođe, broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici i dalje je zabrinjavajuće visok, što ukazuje na potrebu za jačim zakonodavnim merama i preventivnim programima.
Zakonodavne izmene su samo prvi korak u borbi protiv nasilja, a potrebno je i da se sprovode edukativni programi koji će uticati na promenu društvenih normi i stavova prema nasilju. Takođe, važno je ulagati u edukaciju sudija, tužilaca, policije i drugih pravnih aktera, kako bi se povećala svest o problemu nasilja i kako bi se osigurala adekvatna primena zakona.
Ove izmene trebaju biti podržane od strane svih političkih stranaka i celokupnog društva, kako bi se ženama i deci pružila adekvatna zaštita od nasilja i kako bi se okončala kultura tolerisanja nasilja. Samo zajedničkim naporima i saradnjom svih sektora društva mogu se smanjiti alarmantne brojke nasilja i osigurati sigurnost za sve građane Hrvatske. Ovo je prilika da se pokaže da je Hrvatska država koja pridaje značaj zaštiti ljudskih prava i da je spremna da se angažuje u borbi protiv nasilja u svim oblicima.
