Vojna hunta u Mjanmaru nedavno je najavila obaveznu vojnu službu za sve mladiće i djevojke, prema izvještajima državnih medija. Ova odluka dolazi u vrijeme kada se vojna hunta bori protiv naoružanih pobunjenika koji zahtijevaju veću autonomiju u različitim dijelovima zemlje.
Prema riječima portparola hunte Zav Min Tuna, svi muškarci od 18 do 35 godina i žene od 18 do 27 godina moraju služiti vojni rok od dvije godine, dok specijalisti poput liječnika moraju služiti do 45. godine starosti, u trajanju od tri godine. Također je istaknuto da se služenje vojnog roka može produžiti na ukupno pet godina tokom trenutnog vanrednog stanja, prema izvještaju Rojtersa.
Ova odluka dolazi usred haosa koji vlada u Mjanmaru još od trenutka kada je vojska izvršila puč i preuzela vlast od izabrane vlade 2021. godine. Vojska je od tada pretrpjela gubitke tokom borbi protiv alijanse triju pobunjeničkih grupa etničkih manjina koje se bore za veću autonomiju.
Zakon koji nalaže regrutaciju u vojnu službu uveden je 2010. godine, ali do sada nije bio sproveden. Prema ovom zakonu, za nepoštovanje obaveze vojne službe predviđena je kazna do pet godina zatvora.
Ova odluka vojne hunte izazvala je zabrinutost međunarodne zajednice, a mnogi smatraju da je uvođenje obavezne vojne službe još jedan korak unazad u borbi za ljudska prava i demokratske promjene u Mjanmaru.
Nakon puča, Mjanmarom su se proširile protesti i sukobi između vojske i civilnog stanovništva. Hiljade ljudi je uhapšeno, dok su mnogi izgubili život braneći svoja prava i slobode. Međunarodna zajednica osudila je vojnu hunta i pozvala na povratak legitimne vlade i poštivanje ljudskih prava.
Uvođenje obavezne vojne službe dodatno će pogoršati situaciju u zemlji i staviti mlade ljude u neželjeni položaj. Bez obzira na razloge vojnog regrutiranja, mladi ljudi se često suočavaju s traumatičnim iskustvima, gubitkom slobode i ograničenim mogućnostima za obrazovanje i zapošljavanje. Ova odluka također postavlja pitanje prava na izbor i slobodu mladih ljudi u Mjanmaru.
Napetosti između vojske i pobunjenika etničkih manjina i dalje traju, a pogoršanje situacije može dovesti do daljeg nasilja i destabilizacije zemlje. Međunarodna zajednica mora tražiti načine da podrži demokratske promjene u Mjanmaru i osigura zaštitu ljudskih prava svih građana.
Situacija u Mjanmaru podsjeća nas na važnost borbe za demokratske vrijednosti i prava svakog pojedinca, bez obzira na političku ili vojnu situaciju u zemlji. Mladi ljudi su budućnost društva i treba im omogućiti slobodan i siguran razvoj, bez straha od vojne obaveze ili bilo kakvog oblika represije.
Uvođenje obavezne vojne službe u Mjanmaru predstavlja kršenje ljudskih prava i slobode mladih ljudi. Međunarodna zajednica mora pokazati solidarnost s građanima Mjanmara i poduzeti mjere kako bi se ova odluka poništila i osigurala demokratska budućnost za sve.
