Posle smanjenja plata usled prekida nastave, Ministarstvo prosvete Republike Srbije odlučilo je da sprovede vanredni inspekcijski nadzor na fakultetima. Ova akcija ima za cilj da utvrdi trenutno stanje na visokoškolskim ustanovama, ali neki dekani smatraju da je to nastavak pritisaka na univerzitete. Predsednica Skupštine je optužila dekane i rektore da su odgovorni za blokade, dok Ministarstvo prosvete zahteva odgovore putem maila na pitanja o osnovama blokada, disciplinskim postupcima protiv studenata i obaveštavanju policije.
Univerzitet u Beogradu je pružio jedinstveni odgovor, naglašavajući da nijedan fakultet nije samoinicijativno prekinuo nastavu, već da su dekani doneli odluku o odlaganju određenih aktivnosti zbog bezbednosti zaposlenih. Ministarstvo prosvete je poslalo naloge fakultetima, od kojih je 68 od 114 ustanova odgovorilo na upit. Od 46 fakulteta koji nisu odgovorili, 38 je dobilo dodatne zahteve o dostavljanju informacija.
Dekani Beogradskog univerziteta ističu da su studenati doneli odluku o blokadi, a ne profesori, te neće davati odgovore na pitanja o disciplinskim postupcima. Neki dekani, poput Voje Radovanovića sa Fizičkog fakulteta, smatraju da bi odgovaranje na to pitanje bilo neosnovano, s obzirom na to da je glasanje o blokadi bilo tajno.
Vlasti šalju česte dopise fakultetima, a optužbe se tumače kao pritisak na akademsku zajednicu, posebno nakon velikog studentskog protesta održanog 15. marta. Zakon o visokom obrazovanju predviđa kaznene odredbe za neodržavanje nastave, a kazne se kreću od 200.000 do 2.000.000 dinara po ustanovi, ili od 50.000 do 150.000 dinara po odgovornom licu. Ministarstvo ističe da inspektori imaju ovlašćenje da predlože razrešenje dekana ili rektora u slučaju nezakonitog rada, ali se smatra da je ova opcija malo verovatna zbog komplikovanih procedura i mogućeg dodatnog revolta u akademskoj zajednici.
Ova situacija ukazuje na ozbiljne tenzije između ministarstva i akademske zajednice, gde su se studenti organizovali u blokade kao oblik protesta zbog nezadovoljstva trenutnim stanjem u obrazovanju i smanjenjem svojih prava. Uloga dekana i rektora se dodatno komplikuje, jer se nalaze između pritiska od strane vlade i zahteva studenata.
Tokom inspekcijskih nadzora, fakulteti su primorani da dostave informacije o svojim aktivnostima i načinima na koje su se nosili sa protestima. Ova situacija dodatno naglašava krhkost odnosa između vlasti i akademske zajednice, gde se oseća strah od mogućih posledica koje bi mogle nastati usled neodržavanja nastave.
U ovom kontekstu, važno je napomenuti da su studenti izrazili svoje nezadovoljstvo kroz organizovane akcije, ističući potrebu za većim uvažavanjem njihovih prava i potreba u obrazovnom sistemu. Takođe, dekani i profesori su pozvani da preuzmu odgovornost i obezbede bezbedno okruženje za učenje i rad, što je dodatno otežano trenutnom situacijom.
Sve u svemu, situacija na fakultetima u Srbiji predstavlja složen izazov koji zahteva pažljivo razmatranje svih strana. Ministarstvo prosvete se nalazi u poziciji da mora uravnotežiti zahteve akademske zajednice i potrebe za održavanjem reda i discipline u visokom obrazovanju. U ovom trenutku, proces rešavanja ovih problema zahteva dijalog između svih uključenih strana kako bi se pronašlo rešenje koje će zadovoljiti i studente i administraciju.