Vladimir Reković, fizičar i stručni saradnik Instituta za nuklearne nauke „Vinča“, nedavno je izjavio da je veliki izazov sudjelovati kao stručnjak u velikom projektu poput CERN-a. Iako se ponekad može osjećati kao mali element u CERN-u, Reković ističe da je zadovoljstvo sudjelovati u razmjeni sjajnih ideja.
Institut za nuklearne nauke „Vinča“ već duže vremena surađuje s Institutom za fiziku visokih energija Kineske akademije znanosti (IHEP). Nedavno su potpisani dva sporazuma o suradnji za projekte daljnjeg proučavanja Higsovog bozona s ciljem dodatnog objašnjenja strukture svemira.
U Institutu Vinča već postoji tim koji radi na razvoju budućeg akceleratora cirkularno-elektronsko-pozitronskog sudarača. Postoji i tim koji radi na razvoju detektora na budućem akceleratoru. Reković je istaknuo da memorandum osigurava kontinuirani rad na budućem akceleratoru, koji privlači sve više pažnje međunarodne znanstvene zajednice. Prema njegovim riječima, već sredinom 2030. možemo očekivati i prve sudare i prve podatke s takvog akceleratora.
Reković ističe važnost ovog projekta za Srbiju, ističući da je svaka znanstvena suradnja na međunarodnoj razini izuzetno dobra jer omogućuje razmjenu ideja i iskustava. Naglasio je i važnost poverenja koje se ostvaruje između znanstvenika. Istaknuo je i važnost da Srbija sve aktivnije sudjeluje u takvim poduhvatima, naglašavajući da je riječ o kolosalnom projektu te da se radi o zanimljivom poduhvatu.
Nedavno su potpisani sporazumi o suradnji s CERN-om u vezi s LHC računalnom mrežom. S obzirom na to da je fizika elementarnih čestica karakteristična po ogromnom broju podataka koji su potrebni za istraživanje, istraživanja vezana za karakteristike Higsovog bozona bit će glavna tematika na cirkularno-elektronskom pozitronskom sudaraču u Kini.
Srbija će ovim memorandumom ući u društvo zemalja koje će imati računalne centre za razmjenu podataka. Reković ističe da je to za Srbiju izuzetno dobro jer će imati iskustvo pravljenja takvog centra, osposobljavanja i stavljanja u pogon. Govori se o stotinama petabajta podataka koji će se udesetostručiti kada počne režim rada High Luminosity LHC. Ističe važnost ovog projekta za razvoj zemlje, te izražava zadovoljstvo što će se Srbija aktivnije uključiti u ovakve projekte.
