Neurolog Ričard Restak tvrdi da problemi s obavljanjem jednostavnih, ali bitnih obaveza tokom dana, mogu biti znak problema s pamćenjem i upozorenje na demenciju. Zaboravljanje stvari poput ključeva, naočara ili novčanika je uobičajeno, ali zaboravljanje svakodnevnih aktivnosti poput pranja zuba može biti simptom demencije. Restak navodi četiri simptoma koja se identificiraju kod pacijenata s Alchajmerovom bolešću, a jedan od tih simptoma je apraksija, koja se očituje u nemogućnosti izvođenja vrlo uvežbanih radnji uprkos normalnoj mišićnoj snazi i tonusu.

U svojoj novoj knjizi „How To Prevent Dementia“, Restak objašnjava druge znakove demencije koji se mogu pojaviti u svakodnevnim aktivnostima. On ističe da se ne radi o tome da se zaboravi kako obaviti zadatak ili o nedostatku snage, već je problem u tome da se sve radnje i misli usklade ispravno i u sledu. Osoba s apraksijom može imati poteškoće u izvođenju radnji poput istiskivanja paste za zube na četkicu, iako može prepoznati i imenovati četkicu i pastu za zube. Takođe, mogu se javiti poteškoće s govorom, problemi s oblačenjem ili umivanjem, kao i poteškoće u pravilnom izvođenju radnji zbog nemogućnosti koordinacije mišića.

Poteškoće u pranju zuba mogu biti simptom drugih zdravstvenih problema, ali Restak ističe važnost održavanja mozga aktivnim kako bi se očuvala povezanost neurona. Preporučuje aktivnosti poput rešavanja zagonetki kako bi se mozak održao aktivan. Takođe upozorava na afaziju, koja se očituje u poteškoćama u razumevanju ili korišćenju pravih reči, te naglašava važnost interakcije s drugim ljudima umesto provođenja vremena same gledajući televiziju.

Problem s pamćenjem i izvođenjem jednostavnih radnji može biti znak ozbiljnijeg zdravstvenog problema, stoga je važno obratiti pažnju na ove simptome i pravovremeno potražiti medicinsku pomoć. Redovna aktivnost mozga, održavanje socijalnih kontakata, rešavanje zagonetki i sličnih aktivnosti mogu doprineti očuvanju mentalnog zdravlja. Važno je obratiti pažnju na ove znakove i brinuti se o mentalnom zdravlju jednako kao i o fizičkom zdravlju.

U konačnici, pažljivost prema održavanju mentalnog zdravlja može pomoći u prevenciji demencije i drugih neuroloških oboljenja. Stoga, trebamo voditi računa o svojim svakodnevnim aktivnostima, održavati mozak aktivnim i potražiti medicinsku pomoć ukoliko primijetimo bilo kakve promjene u pamćenju ili izvođenju jednostavnih radnji. Očuvanje mentalnog zdravlja je važan deo opšteg zdravlja i trebamo mnogo više pažnje posvetiti prevenciji neuroloških oboljenja.