Prvi „toplokrvni“ dinosauri vjerojatno su se pojavili prije 180 milijuna godina
Nedavna studija vođena istraživačima sa sveučilišta UCL i sveučilišta Vigo sugerira da su se sposobnost regulacije tjelesne temperature, osobina koju danas imaju svi sisavci i ptice, možda razvila među nekim dinosaurima početkom jurskog razdoblja, prije otprilike 180 milijuna godina.
Dinosauri su se ranije smatrali sporim, „hladnokrvnim“ životinjama poput današnjih gmizavaca, koje su koristile Sunčevu toplinu za regulaciju temperature tijela. Međutim, nova istraživanja sugeriraju da su neki tipovi dinosaurusa imali sposobnost stvaranja vlastite tjelesne temperature, ali nije poznato kada se ta adaptacija dogodila.
Studija, objavljena u časopisu „Current Biology“, proučavala je širenje dinosaurusa kroz različite klime na Zemlji tijekom mezozoika, doba dinosaurusa koje je trajalo od 230 do 66 milijuna godina. Istraživači su se oslanjali na tisuće fosila, klimatskih modela, geografije tog razdoblja te evolucijskog stabla dinosaurusa.
Tim istraživača otkrio je da su dvije od tri glavne skupine dinosaurusa, teropodi poput T. rex i Velociraptora, te ornitisici poput Stegosaurusa i Triceratopsa, preselile se u hladnije krajeve tijekom rane jure, što sugerira da su možda razvile sposobnost endotermije, odnosno stvaranja unutrašnje temperature.
Sauropodi, druga glavna skupina koja uključuje Brontosauruse i Diplodokuse, zadržali su se u toplijim područjima planete. Prethodna istraživanja su također pronašla karakteristike povezane s toplokrvnošću među ornitisciansima i teropodima, koji su imali perje ili proto-perje za izolaciju unutrašnjih temperatura.
Doktor Alfio Alesandro s UCL-a, prvi autor studije, istaknuo je da su se različite klimatske preferencije među glavnim skupinama dinosaurusa pojavile prije 183 milijuna godina, kada je vulkanska aktivnost dovela do globalnog zagrijavanja i izumiranja biljnih vrsta. Ova ekološka promjena možda je potaknula usvajanje endoterme kod teropoda i ornitisica.
Koautorica doktorica Sara Varela sa sveučilišta Vigo istaknula je da teropodi uključuju i ptice, te da studija sugerira da je jedinstvena regulacija temperature ptica možda nastala u ranoj jurskoj epohi. Sauropodi su, pak, ostali u toplijoj klimi te narasli do ogromne veličine, što bi mogla biti druga adaptacija zbog klime.
Istraživači su također istraživali zašto su sauropodi ostali na nižim geografskim širinama, te su otkrili da su uspješni u sušnim okruženjima nalik savanama, što podržava ideju da su bili ograničeni na topliju klimu više zbog temperature nego zbog hladnokrvne fiziologije. U to je vrijeme polarna područja bila toplija s obilnom vegetacijom.
Jenkyns, odnosno hipertermička epizoda, dogodila se nakon što su lava i vulkanski plinovi erumpirali iz dugih pukotina na površini Zemlje, prekrivajući velika područja planeta. Ova studija sugerira blisku vezu između klime i evolucije dinosaura te otkriva kako su ptice moguće naslijedile jedinstvene biološke osobine od predaka dinosaurusa.
Istraživanje pokazuje kako su dinosauri prilagođavali složenim i dugotrajnim promjenama okoline, baca novo svjetlo na evoluciju ptica te načine kako su dinosauri uspješno preživjeli.
Konačno, dinosaurusi, posebno teropodi i ornitialci, možda su bili prvi „toplokrvni“ dinosaurusi koji su razvili sposobnost samoreguliranja tjelesne temperature, otvarajući nove perspektive u proučavanju evolucije ovih fascinantnih stvorenja.
Ukratko, ova studija donosi nove uvide u evoluciju dinosaurusa i njihove sposobnosti prilagodbe okolini, istražujući početke toplokrvnosti među ovim drevnim stvorenjima prije 180 milijuna godina. Dinosaurska evolucija predstavlja važan aspekt razumijevanja današnjih životinja i ekosustava te nam pruža uvid u to kako su životinje uspjele preživjeti i prilagoditi se promjenama okoline kroz milijune godina.
