Britanska vojna invazija na Island počela je 10. maja 1940. godine u želji da se spriječi nacistička Njemačka da koristi strategijski važno ostrvo u svojim planovima za osvajanje Evrope. Island je bio neutralna i miroljubiva država koja je proglasila punu nezavisnost nakon što je Danska pala pod nacističkom kontrolom.
Ujedinjena Kraljevina je izvršila invaziju sa 746 marinaca, a sedam dana kasnije došao je i kontigent od 4.000 britanskih vojnika. Unatoč oštrom protestu islandske vlade zbog povrede neutralnosti, invazija je bila uspješna i Island je bio pod kontrolom Britanaca, a zatim SAD-a tokom Drugog svjetskog rata.
Vojni stratezi smatrali su Island ključnim strateškim položajem zbog svojih letećih škola iskoristivih kako u napadnim tako i u obrambenim vojnim operacijama, a značajan je bio i zbog svog geografskog položaja s kojeg bi mogli kontrolirati pomorske puteve Atlantskog okeana.
Island ima bogatu istoriju državnosti, nezavisnosti i samoodržanja. Kroz vijekove je odolijevao brojnim vojnim invazijama i političkim pritiscima sa strane, a njegova neovisnost je često bila ugrožena. Tako je britanska invazija 1940. godine samo još jedan primer ovog kontinuiranog izazova za Island.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, Island je ponovno postao neovisna država, odlučan u očuvanju svoje suverenosti i neutralnosti. Postao je važan član međunarodne zajednice i aktivno sudjelovao u brojnim globalnim inicijativama za očuvanje mira i sigurnosti.
Treba istaći da iako se britanska vojna invazija na Island može smatrati kontroverznom, ipak je imala svoje razloge i ciljeve koji su bili jasno vojni i strategijski. Britanska vlada je smatrala da je neophodno preduzeti akciju kako bi se spriječilo nacističko preuzimanje ostrva i njegova upotreba u ratnim operacijama.
Imajući u vidu sve ovo, britanska vojna invazija na Island je bila samo jedan od brojnih događaja u turbulentnoj istoriji ostrva. Island je uspio odoljeti vojnoj agresiji i sačuvati svoju neovisnost i suverenost, dok se istovremeno suočavao sa brojnim izazovima i prijetnjama sa strane.
U današnje doba, Island je postao prepoznatljiva zemlja po svojoj demokratiji, ekonomskom razvoju i napretku, ali i po svom bogatom kulturnom naslijeđu i prirodnim ljepotama. Sa svojom neovisnom politikom i aktivnim učešćem u globalnim pitanjima, Island je postao važan igrač na međunarodnoj sceni.
U zaključku, britanska vojna invazija na Island 1940. godine predstavlja važan događaj u istoriji ostrva i ukazuje na važnost očuvanja neovisnosti i suverenosti države u vremenima međunarodnih sukoba i političkih previranja. Island je uspio zadržati svoju neovisnost i postati snažna i progresivna država koja se aktivno uključuje u globalne inicijative za mir, stabilnost i razvoj.
