Danas će prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda biti pretežno sunčano i veoma toplo uz slab, promenljiv vetar. Najniža temperatura će biti od šest do 14 stepeni Celzijusa, dok će najviša dnevna biti od 28 do 32 stepena Celzijusa. Slične vremenske prilike očekuju se i u Beogradu. U ponedeljak se očekuje pretežno sunčano vreme s pojačanim jugozapadnim vetrom. Međutim, u utorak nastupa postepena promena vremena, s postepenim naoblačenjem i mestimičnom kišom. Duvaće umeren do jak jugozapadni vetar koji će na severu zemlje biti u skretanju na severozapadni.
Naša sedmodnevna prognoza pokazuje da će temperature biti u postepenom padu od srede, 17. aprila, s očekivanim hladnijim vremenom, čestom pojavom kiše i lokalnih pljuskova, ponegde praćenih grmljavinom. Na planinama, čak se očekuje i sneg.
Tijekom posljednjih nekoliko godina, u Hrvatskoj je primijećeno povećanje temperatura. Prosječna temperatura zraka u zrakoplovnom gradskom prostoru u Zagrebu bila je 12,7 °C od 1982. do 2010. godine, a 12,9 °C od 2006. do 2015. godine. Također, u razdoblju od 1970. do 1980. godine, prosječna temperatura je bila 10,4°C, dok je od 2006. do 2015. godine iznosila 11,2 °C. Ova tendencija porasta temperatura može imati ozbiljne posljedice po okoliš, poljoprivredu i život ljudi u regiji.
Prema podacima Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda, prosječne godine temperature zraka u Hrvatskoj su porasle za 0,94 stepena Celzijusa od 1901. do kraja 20. stoljeća, dok su u razdoblju od 1961. do 2000. porasle za 0,4 stepena. Također, statistika pokazuje da je ovo razdoblje bilo jedno od najtoplijih zabilježenih u Hrvatskoj.
Rast temperatura zraka može dovesti do promjena u biljnom i životinjskom svijetu, povećanja broja ekstremnih vremenskih događaja poput suša, poplava i vrućinskih valova, kao i posljedičnih utjecaja na ljudsko zdravlje. Povećanje temperatura može također utjecati na poljoprivrednu proizvodnju, uzrokujući promjene u uzgoju bilja, kao i pojavu novih štetočina i bolesti.
Klimatske promjene također mogu imati utjecaj na ekonomiju i turizam. Povećano zagrijavanje mora može dovesti do promjena u ekosustavima mora i povećanja broja invazivnih vrsta, što može imati negativan utjecaj na ribarstvo. Osim toga, ekstremni vremenski događaji mogu uzrokovati štete na infrastrukturi i turističkim objektima.
U konačnici, nužno je poduzeti mjere za prilagodbu na klimatske promjene kako bi se smanjile njihove negativne posljedice po okoliš, gospodarstvo i društvo. Ovo uključuje smanjenje emisija stakleničkih plinova, ulaganje u obnovljive izvore energije, povećanje energetske učinkovitosti, zaštitu prirodnih staništa i upravljanje vodama. Također, važno je educirati i podizati svijest građana o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na okoliš kako bi se potaknula održiva praksa i ponašanje.
U Hrvatskoj se već provode mjere za prilagodbu na klimatske promjene, poput razvoja nacionalne strategije prilagodbe na klimatske promjene, izrade akcijskih planova i programa za smanjenje emisija stakleničkih plinova, te provedbe projekata obnove obalne infrastrukture i zaštite obalnih područja od poplava.
Klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva zajednički odgovor i suradnju svih država. Važno je da se svaka zemlja, uključujući i Hrvatsku, aktivno uključi u borbu protiv klimatskih promjena kako bi se osigurala održiva budućnost za sve nas. Promjene su već tu, a pitanje je kako ćemo se s njima nositi i kako ćemo ih kontrolirati kako bi zaštitili naš planet za buduće generacije.
