Gradonačelnik Preševa, Šćiprim Arifi, izrazio je zabrinutost zbog politike premijera privremenih prištinskih institucija, Aljbina Kurtija, tvrdeći da on nije partner Sjedinjenih Američkih Država. Arifi je izjavio da su takvi stavovi primećeni i od strane američkih i međunarodnih ambasadora poslednjih dana.
U svojoj objavi na platformi X, on je dodatno napisao da će se uskoro videti posledice takve politike Kurtijeve vlade, koja odstupa od albanske nacionalne politike.
Oštro reagujući na odluku Prištine o zabrani korišćenja dinara na Kosovu, Stejt department je izrazio duboko razočaranje tom odlukom i zatražio od Prištine da odloži sprovođenje ove odluke.
Pomoćnik američkog državnog sekretara, Džejms O’Brajen, takođe je izrazio zabrinutost zbog odluke Centralne banke u Prištini (CBK) o zabrani upotrebe dinara na Kosovu i Metohiji. On je istakao da prištinske vlasti treba da povuku tu odluku.
O’Brajen je naglasio da je Priština ovom odlukom dovela u pitanje svoje partnerstvo sa SAD, jer je donela ovu odluku uprkos protivljenju Vašingtona.
Američki ambasador u Prištini, Džefri Hovenijer, je ponovio poziv prištinskim vlastima da odlože odluku o zabrani dinara na Kosovu i Metohiji. On je rekao da je ova situacija uticala na partnerstvo SAD sa tzv. Kosovom.
Ova situacija postavlja pitanje odnosa između Kosova i Sjedinjenih Američkih Država, te postavlja dalje pitanje o budućim koracima koji će biti preduzeti kako bi se ovo partnerstvo sačuvalo i ojačalo u budućnosti.
Prema rečima gradonačelnika Preševa, ovo je samo jedan od primera u kojima se politika privremenih prištinskih institucija udaljava od partnerstva sa SAD, a videće se i kako će se ove političke odluke odraziti na buduće odnose između ove dve strane.
Ovo je posebno značajno s obzirom na podršku koju su Sjedinjene Američke Države pružale Kosovu u prošlosti, te sada izgleda da se odnosi mogu naći pod povećanim pritiskom zbog ove političke odluke o zabrani dinara na Kosovu.
Iako je ovo pitanje koje se trenutno odnosi između privremenih prištinskih institucija i SAD, sigurno će imati šire implikacije na geopolitičke odnose u regionu, kako između SAD i Srbije, tako i između Kosova i Srbije.
Ovaj sukob i neslaganje između privremenih prištinskih institucija i SAD stavlja Kosovo u nepovoljan položaj, posebno kada se uzme u obzir poteze koje je Kosovo prošlo godine preduzelo, uključujući i nastavak pregovora sa Srbijom pod pokroviteljstvom Vašingtona.
Sada će biti zanimljivo videti kako će se politička situacija dalje razvijati, i šta će biti naredni koraci koje će preduzeti kako SAD, tako i privremene prištinske institucije u vezi sa ovim pitanjem.
Ovo je samo jedan od primera koji pokazuje kako spoljna politika jedne zemlje, u ovom slučaju SAD, može imati dubok uticaj na unutrašnje poslove druge zemlje, u ovom slučaju Kosova. Ovo takođe stavlja pod povećanim pritiskom privremene prištinske institucije, i postavlja pitanje kako će dalje voditi svoju politiku u cilju očuvanja partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Kosovo se trenutno suočava sa političkim izazovima koji će bez sumnje imati dalekosežan uticaj na njegovu budućnost, kako u odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, tako i u regionalnim odnosima u regionu Zapadnog Balkana. Da li će ova situacija voditi ka promeni političkog kursa koji je Kosovo dosad imalo, ostaje da se vidi. Sigurno je da će ova situacija privući pažnju kako međunarodne zajednice, tako i građana Kosova, koji će biti zainteresovani za dalji razvitak ove situacije.
