Ambasador Francuske u Prištini, Olivier Gero, izjavio je danas da su zemlje Kvinte zatražile od prištinskih vlasti da suspendiraju odluku centralne banke o zabrani upotrebe dinara, kao i da Francuska od Prištine očekuje formiranje Zajednice srpskih opština. „Zahtjev koji smo postavili, mi i zemlje Kvinte, jeste da napravimo tranziciju pre nego što se ova uredba primeni. Trebalo bi da bude više konsultacija i informacija pre nego što se odluka primeni. Pozivamo na suspenziju ove uredbe radi pravilnog informiranja stanovništva, i mogućnosti iznalaženja mogućih tehničkih rješenja“ rekao je Gero za Dukađini.
On je istakao da je jedini način za rješavanje situacije da predstavnici Beograda i Prištine sjednu za sto i razgovaraju o tehničkim pitanjima primjene uredbe. „Uredba CBK ima za cilj da ima veću transparentnost i mi to podržavamo, međutim ona ima potencijal direktnog uticaja na to kako će ova zajednica delovati i kako će ti ljudi primati svoje penzije. Želeli bismo da imamo više konsultacija pre implementacije uredbe i više informacija. Govorimo o konkretnim pitanjima koja pogađaju veliki deo ljudi“, rekao je Gero.
On je istakao da je vlada u Prištini morala da, pre svega, pronađe odgovarajući način da ne zabrani transfer sredstava. „Treba razgovarati sa ljudima na koje ove odluke imaju direktan uticaj, pravi kanal je da se vodi dijalog“, rekao je francuski diplomata. On je ponovio zahtjev zemalja Kvinte da Priština ispuni svoje obaveze koje su tiču Zajednice srpskih opština i dodao da je predlog nacrta ZSO dobar i da je „potpuno legalan“.
Govoreći o francusko-nemačkom planu, Gero je rekao da ne vidi bolje rješenje od tog plana kada je riječ o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Ambasador Njemačke u Prištini, Jern Rode, izjavio je da način implementacije odluke o zabrani upotrebe dinara na KiM nije dobar. „Ovo je urađeno na način na koji nije trebalo da bude urađeno. Građane treba informisati. Mi ne kritikujemo odluku CBK, već način na koji se provodi jer građani nisu bili informisani. Imamo dijalog, nema potrebe za dodatnim zahtjevima i tenzijama“ istakao je Rode za Dukađini.
