Studija provedena na Sveučilištu Southampton u Velikoj Britaniji otkrila je da ljudi koji su skloni kasnom odlasku na spavanje imaju bolje kognitivne funkcije od onih koji idu ranije na spavanje. Ovaj rezultat može pružiti novi uvid u utjecaj spavanja na naše opće zdravlje i dobrobit.

Istraživanje je provedeno na 1.620 ispitanika koji su podijeljeni u tri grupe prema njihovim navikama spavanja – „ranoranioci“ koji idu spavati prije 11 sati, „normalni spavači“ koji idu spavati između 11 i ponoći te „noćne ptice“ koji idu spavati nakon ponoći. Ispitanici su podvrgnuti testovima emocionalne stabilnosti, kognitivnih funkcija i pažnje kako bi se utvrdilo postoji li veza između vremena odlaska na spavanje i mentalnih sposobnosti.

Rezultati su pokazali da su „noćne ptice“ imale bolje rezultate u testovima kognitivnih funkcija u usporedbi s „ranoraniocima“ i „normalnim spavačima“. Ova otkrića mogu pružiti novo svjetlo na važnost prilagodbe radnih i društvenih rutina prema individualnim navikama spavanja kako bi se poboljšala ukupna mentalna izvedba.

Postoji nekoliko faktora koji mogu objasniti ovaj fenomen. Jedan od njih je genetika – neki ljudi su jednostavno programirani da budu aktivniji i fokusiraniji u kasnim večernjim satima. Drugi faktor može biti okoliš i životni stil – ljudi koji imaju fleksibilniji raspored spavanja mogu imati više vremena za odmor i opuštanje, što može pozitivno utjecati na njihove kognitivne funkcije.

Neosporna je činjenica da spavanje igra ključnu ulogu u našem zdravlju i dobrobiti. Nedostatak sna može uzrokovati poteškoće s koncentracijom, pamćenjem, naglim promjenama raspoloženja te povećati rizik od razvoja depresije i anksioznosti. Zato je važno pridavati pažnju svojim spavaćim navikama i osigurati dovoljno sati sna svake noći.

Preporučena količina sna za odrasle osobe je između 7 i 9 sati, ovisno o individualnim potrebama. Važno je i održavanje redovitog rasporeda spavanja – ići spavati i buditi se u isto vrijeme svaki dan može poboljšati kvalitetu sna i opću mentalnu izvedbu.

Osim toga, važno je izbjegavati stimulanse poput kave, alkohola i nikotina neposredno prije odlaska na spavanje, jer mogu ometati kvalitetu i trajanje sna. Preporučuje se i izbjegavanje teških obroka i intenzivne tjelesne aktivnosti neposredno prije spavanja kako bi se tijelo lakše opustilo i pripremilo za san.

Uz pridržavanje preporučenih smjernica za zdrave spavaće navike, važno je također obratiti pozornost na svoje emocionalno i mentalno blagostanje. Redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, druženje s voljenima te prakticiranje tehnika opuštanja poput meditacije mogu pomoći u očuvanju kognitivnih funkcija i općeg zdravlja.

Svaka osoba je jedinstvena i ima svoje posebne potrebe kada je riječ o spavanju. Važno je osluškivati svoje tijelo i prilagoditi svoje rutine kako bi se osigurala optimalna razina sna i mentalne izvedbe. Uz pravilnu njegu i pažnju prema svojim spavaćim navikama, možemo poboljšati svoje kognitivne funkcije, raspoloženje i opće dobrobit.

U konačnici, spavanje igra ključnu ulogu u našem svakodnevnom životu i važno je pridavati mu dovoljno pažnje kako bismo očuvali svoje mentalno zdravlje i fizičko blagostanje. Pridržavanje preporučenih smjernica za zdrave spavaće navike može donijeti brojne koristi za naše tijelo i um te nam pomoći postići optimalnu razinu funkcije i izvedbe.