Meta je objavila da će politički sadržaj na društvenim mrežama Instagram i Treds biti ograničen i neće se preporučivati korisnicima ukoliko sami ne odrede da žele da ga vide. Ova vest je izazvala podeljene reakcije među korisnicima, a postavlja se pitanje da li su korisnici zaista upoznati sa ovom mogućnošću da sami biraju kakav sadržaj žele da vide na tim platformama.

Instagram je veoma popularan među mladima u Srbiji, sa preko 3,20 miliona korisnika na početku ove godine. Takođe, podaci pokazuju da veliki procenat mladih dobija informacije putem svojih mobilnih telefona i čita postove na društvenim mrežama, uključujući i politički sadržaj.

Meta je objavila da će prestati proaktivno preporučivati politički sadržaj na Instagramu i Treds-u, ali će korisnicima dati mogućnost da sami odrede da li žele da vide ovu vrstu sadržaja. Promena će biti primenjena na mestima gde se inače preporučuje sadržaj, kao što su Rils, preporuke u fidu i opšten preporučen sadržaj.

Ovakva odluka Meta kompanije izazvala je pitanja o cenzuri i poslovnoj strategiji. Psihološkinja Ana Mirković smatra da ovo nije cenzura, već određeni biznis model koji ide u susret potrebama korisnika. Sa druge strane, stručnjak za komunikacije Nikola Parun tvrdi da je ovo pre svega poslovni potez koji Meta sprovodi kako bi povećala svoju zaradu.

Jedno od pitanja je i šta se sve svodi pod politički sadržaj i koliko korisnici zaista znaju šta ta odluka znači za njih. Mirković primećuje da Meta nije bila dovoljno precizna u svom saopštenju oko toga na šta tačno njihova odluka utiče. Parun ističe da ovo može biti početak veće ograničenosti političkog sadržaja na platformama poput Instagrama, ali istovremeno podseća da postoje druge platforme gde ovaj sadržaj i dalje može biti dostupan bez ograničenja.

Sve u svemu, ova odluka Meta kompanije otvara mnoga pitanja o slobodi pristupa informacijama na društvenim mrežama i ulozi kompanija kao što je Meta u kontroli tog pristupa. Kako se korisnici u Srbiji i širom sveta prilagođavaju ovim promenama i kako će se one odraziti na informisanost i izbor političkog sadržaja, ostaje da se vidi u budućnosti.