Ambasadorka Rusije u Bugarskoj, Eleonora Mitrofanova, pozvana je u Ministarstvo spoljnih poslova povodom smrti ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog. Na sastanku je prisustvovao otpravnik poslova Valentin Solodkin, kojem je uručen demarš. Bugarska je apelirala na vlasti u Moskvi da odmah sprovedu transparentnu, temeljnu i objektivnu istragu, u koju će biti uključena i nezavisna međunarodna komisija, kako bi se rasvijetlile sve okolnosti u vezi sa smrću Navaljnog.
Aleksej Navaljni bio je poznati ruski opozicioni lider, protivnik Kremlja, koji je 20. augusta 2020. godine otrovan nervnim agensom novičok u Sibiru, a potom prebačen u Njemačku na liječenje. Navaljni se oporavio i vratio u Rusiju, ali je u januaru 2021. godine uhapšen po povratku u zemlju i osuđen na zatvorsku kaznu. 17. aprila 2021. godine, Navaljni je prebačen u bolnicu nakon što mu je zdravstveno stanje naglo pogoršano, a 20. aprila proglašen je mrtvim.
Smrt Alekseja Navaljnog izazvala je veliku pažnju i reakcije širom svijeta, sa mnogim zemljama i organizacijama koje su izrazile zabrinutost i tražile temeljnu istragu o okolnostima njegove smrti. Rusija je suočena s pritiscima da istraži slučaj i objavi rezultate istrage kako bi se utvrdila odgovornost za njegovu smrt.
Bugarska je jedna od zemalja koja je pozvala Rusiju na transparentnu istragu i sudjelovanje nezavisne međunarodne komisije u tom procesu. Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske izdalo je zvanično saopštenje u kojem se izražava duboko sućut povodom smrti Alekseja Navaljnog i izražava zahtjev za istinom i pravdom u ovom slučaju.
Ovo nije prvi put da je Rusija suočena sa optužbama za političke ubistva i napade na opozicione lider. Aleksej Navaljni bio je jedan od najglasnijih kritičara ruskog predsjednika Vladimira Putina i vlasti, te je bio meta raznih napada i progona zbog svog političkog angažmana i istraživanja korupcije i zloupotreba vlasti u Rusiji.
Međunarodna zajednica i organizacije za ljudska prava izrazile su zabrinutost zbog nedostatka slobode izražavanja i političkih prava u Rusiji, te su pozvale vlasti na poštovanje ljudskih prava i demokratskih principa u zemlji. Smrt Alekseja Navaljnog samo je još jedan primjer kršenja ljudskih prava i političkog progona u Rusiji, što je izazvalo osudu i zahtjev za akcijom međunarodne zajednice.
Reakcije i zahtjevi za istragom smrti Alekseja Navaljnog odražavaju zabrinutost za stanje ljudskih prava i demokratije u Rusiji, te upućuju na potrebu za promjenama i reformama u zemlji. Rusija se suočava sa pritiscima i kritikama zbog nedostatka slobode izražavanja, medijskih sloboda, političke represije i korupcije, te je potrebno da vlasti preduzmu mjere kako bi osigurale poštovanje ljudskih prava i demokratskih principa.
Bugarska, kao članica Evropske unije i NATO saveza, ima važnu ulogu u podržavanju demokratije, ljudskih prava i vladavine prava u Evropi i svijetu. Poziv Bugarske na transparentnu istragu smrti Alekseja Navaljnog odražava njen angažman za promociju demokratije i ljudskih prava unutar EU i van nje.
Ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mjere i istraga ne bude sprovedena na transparentan i nepristran način, to bi moglo izazvati dalju eskalaciju tenzija između Rusije i međunarodne zajednice, te bi moglo dovesti do novih sankcija i sankcija protiv Rusije.
Smatra se da je važno da međunarodna zajednica prati situaciju u Rusiji i štiti prava i slobode opozicije, novinara, aktivista i svih građana koji se zalažu za ljudska prava i demokratske vrijednosti. Smrt Alekseja Navaljnog je podsjetnik na važnost zaštite ljudskih prava i sloboda u svim društvima i zemljama, te je potrebno da odgovorni preduzmu mjere kako bi osigurali pravdu i odgovornost za politička ubistva i napade.
