Stručnjaci smatraju da je nagli skok broja oboljelih od velikog kašlja posljedica mjera protiv koronavirusa, poput nošenja maski i držanja distance. Kako su se ljudi manje štitili od drugih respiratornih virusa, poput velikog kašlja, došlo je do povećanja broja slučajeva. U Beogradu je, primjerice, 2018. godine prijavljeno 29 slučajeva, a 2022. godine nije bilo niti jednog prijavljenog slučaja. Stručnjaci također tvrde da su imunokompromitirani pacijenti, mala djeca i trudnice najosjetljiviji na veliki kašalj te da virusna infekcija ne zahtijeva specifičnu terapiju, već polivitaminsku prehranu, čajeve i odmor. Međutim, ako se radi o bakterijskoj superinfekciji, bitna je specifična terapija.

U Hrvatskoj postoji pet vakcina protiv velikog kašlja, a stručnjaci smatraju da vakcinacijski obuhvat treba povećati kako bi se zaštitila djeca od ove opasne bolesti. Smatra se da je i antivakcioni lobi, ali i smanjena svijest o važnosti vakcinacije, doprinijela manjem obuhvatu vakcinacijom. Primjećeno je da zemlje u kojima vakcinacija nije obavezna imaju manji obuhvat, kao i Belgija, koja je imala povećan broj oboljelih od velikog kašlja. Epidemiolog Nebojša Bohucki tvrdi da bi najbolje bilo da je vakcinacija protiv pertusisa obavezna, uz naglasak da se radi o opasnoj bolesti.

Povećanje broja oboljelih ne može se povezati s popuštanjem mjera u vezi s koronavirusom, jer djeca koja su vakcinisana protiv velikog kašlja ne bi trebala oboljeti i prenositi bolest drugima. On također tvrdi da je veliki kašalj bolest koja uvijek postoji, no zapravo je prisutna blaga klinička slika kod odraslih.

U Simptomi velikog kašlja uključuju učestalo kijanje, curenje iz nosa, blagi kašalj, povišenu temperaturu i malaksalost. Kasniji simptomi mogu uključivati napade kašlja, zacenjivanje, povraćanje, gubitak daha, problemi s disanjem te plavljenje kože kod djece. Zbog toga je važno osvijestiti važnost vakcinacije protiv velikog kašlja i povećati obuhvat kako bi se zaštitila djeca od ove opasne bolesti.