Na Mesecu je sada smeštena ogromna biblioteka sa više od 30 miliona stranica knjiga, 25.000 pesama i umetničkih dela. Ovaj podvig postigao je lunarni lender „Odisej“ koji je odneo „Arhivu galaktičkog nasleđa“ na Zemljin jedini prirodni satelit.

Stranice knjiga su utisnute u nikl u tankim slojevima i suviše sićušne da bi bile čitljive golim okom, za njih je potreban mikroskop. Sve se nalazi na malom disku, koji je veličine dlana, što predstavlja ogroman korak za arhivistiku.

Direktor neprofitne „Arch“ fondacije Nova Spivak objašnjava da nikl ne propada, što znači da bi biblioteka mogla trajati koliko i sam Mesec. Osim knjiga i pesama, dodato je i 70.000 digitalnih artefakata napravljenih od strane 222 umetnika.

Cilj „Arch“ fondacije je da ova biblioteka bude rasuta po celom Sunčevom sistemu i na Zemlji. Osim toga, na disku su odabrane reference iz različitih oblasti kao što su istorija, lingvistika, geografija, kultura, kao i „analognom“ verzijom Vikipedije iz 2021. godine. Tu su i molitve svih većih religija, spiritualne tradicije, mađioničarske tajne, kao i knjige poput „Nova vrsta nauke“, „The Overview Effect“ i „The Knowledge“.

Analogni segment diska sadrži ključne informacije o čovečanstvu koje bi mogle biti od koristi potencijalnim nalazačima, kao što su vanzemaljske civilizacije. Na disku se nalaze i kopije pećinskih crteža kao jednog od najranijih oblika umetnosti, uključujući i „Pećinu ruku“ u Argentini.

U dubljim slojevima diska nalazi se mnogo veća količina podataka, uključujući vodič za učenje 5.000 poznatih jezika, preko 30.000 knjiga i kopije pećinskih crteža. Ovaj poduhvat omogućava očuvanje informacija o čovečanstvu čak i u slučaju potencijalne katastrofe na Zemlji.

Ova biblioteka na Mesecu predstavlja značajan korak ka očuvanju ljudskog znanja i kulture za buduće generacije, pružajući uvid u različite aspekte ljudske istorije i kulture.