NAJSKUPLJI SIR SE PRAVI U SRBIJI: Kilogram košta 1.300 evra

Branko Medojević avatar

Iako se to čini neverovatnim, najskuplji sir na svetu nije kravlji ili kozji, već se pravi od magarećeg mleka. Ovaj specijalitet, poznat kao sir pule, proizvodi se u Srbiji prema tradicionalnom receptu koji se prenosi kroz vekove, a cena mu iznosi najmanje 1.300 evra po kilogramu. Ovaj sir se pravi u prirodnom rezervatu Zasavice, gde se gaje magarci i mangulice.

Proizvodnja sira pule je veoma zahtevna i skupa. Mužnja se obavlja tri puta dnevno, isključivo ručno, a magarice daju samo male količine mleka, što dodatno povećava njegovu vrednost. Magareće mleko je specifično jer je bogato vitaminom C, čiji sadržaj premašuje kravlje mleko čak 60 puta, dok ima veoma nizak procenat masti. Cena za litar magarećeg mleka dostiže oko 6.000 dinara.

Sir pule se odlikuje mekom mrvičastom teksturom i blago orašastim, slatkastim ukusom. Da bi se dobio kilogram sira, potrebno je čak 25 litara mleka, dok ženka može proizvesti samo 1,5 do 2 litra mleka dnevno. U poređenju sa kravama, koje mogu dati i do 60 litara dnevno, ovo je drastično manja količina. Nakon što se prikupi dovoljno mleka, sir se stavlja u kalupe od 50 grama i ostavlja da odstoji mesec dana. Pule se najčešće koristi kao bogati dodatak jelima, čime dodatno naglašava svoj jedinstveni ukus.

Kao što je to slučaj sa većinom autohtonih rasa u Srbiji, broj domaćih balkanskih magaraca se smanjuje. Na našim prostorima se razvila i vrsta banatskog magarca. Stručnjaci su ispitivali jedinke i DNK analiza je pokazala da se krupni primerci genetski razlikuju od poznatog balkanskog magarca, što ukazuje na to da pripadaju drugoj rasi. U rezervatu Zasavice, najmanje 30 magaraca pripada banatskoj rasi.

Pretpostavlja se da je banatski magarac na ove prostore dospeo u 18. veku, kada ih je carica Marija Terezija uvozila iz Španije kako bi se koristili za rad u vinogradima. Zbog svoje veličine, manji su od konja, ali imaju istu snagu, što ih čini idealnim za rad među čokotima vinove loze. Prvobitno su bili nastanjeni na severu Vojvodine, ali su se vremenom proširili i u Banatu. Ova tradicija održava se i danas, a svedočanstvo o tome je i tradicionalna sportska manifestacija trka magaraca u Bačkim Vinogradima, koja se održava nedaleko od Palića.

Farma u okviru Zasavice, sa oko 300 muznih magaraca, smatra se najvećom u jugoistočnoj Evropi. Ovaj trend proizvodnje magarećeg mleka i sira raste, a sve više potrošača pokazuje interesovanje za ove specijalitete. U svetu gde su prirodni i organski proizvodi sve popularniji, sir pule se izdvaja kao luksuzni proizvod koji privlači pažnju gurmana i ljubitelja specijaliteta.

Uprkos visokoj ceni, proizvodnja sira pule predstavlja ne samo ekonomsku vrednost, već i očuvanje tradicionalnih metoda i autohtonih vrsta. U vreme kada se sve više govori o zaštiti životne sredine i održivom razvoju, ovakvi projekti mogu poslužiti kao primer kako se tradicija i inovacija mogu spojiti u harmoničnom odnosu, pružajući potrošačima jedinstven doživljaj i doprinos lokalnoj ekonomiji.

Sir pule, sa svojom bogatom istorijom i jedinstvenim karakteristikama, zaslužuje mesto na stolu svakog ljubitelja sira. Njegova proizvodnja ne samo da doprinosi očuvanju autohtonih vrsta magaraca, već i promociji Srbije kao zemlje bogate tradicijom i kulinarskim specijalitetima. Na ovaj način, sir pule postaje više od običnog proizvoda; on je simbol tradicije, kulture i posvećenosti očuvanju prirodnih resursa.

Branko Medojević avatar

Preporučeni članci: