Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar za demografiju i mlade Dragoslav Šćekić izrazio je svoje mišljenje o rezoluciji o Srebrenici koja je nedavno pokrenuta. On je istaknuo da je tema o Srebrenici nametnuta i izrazio svoju zabrinutost u vezi s ciljem iza predlagača rezolucije. Šćekić je također naglasio da se ne smije dozvoliti da se bilo koji narod naziva genocidnim.
Ova izjava je izrečena tokom Šćekićevog gostovanja u Jutarnjem programu TV Vijest. Na pitanje o tome kakav će biti stav Vlade o predlogu rezolucije o Srebrenici, Šćekić je dao svoje mišljenje uz napomenu da nije pozvan da govori u ime vlade te da će javnost službeni stav čuti od premijera Milojka Spajića. Također je dodao da nije siguran da li će pitanje rezolucije biti uvršteno u dnevni red sutrašnje sednice.
Ova izjava je izazvala različite reakcije u javnosti, s obzirom na osjetljivost teme o Srebrenici i genocidu. Šćekić je u svojoj izjavi naglasio važnost razmatranja svih aspekata ovog pitanja prije donošenja konačne odluke.
Srebrenica je grad u Bosni i Hercegovini gdje se dogodio jedan od najtežih zločina u ratu u bivšoj Jugoslaviji. Tokom jula 1995. godine, vojska bosanskih Srba ubila je više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka u tzv. „sigurnoj zoni“ UN-a. Ovaj zločin proglašen je genocidom od strane Međunarodnog suda pravde i brojnih drugih međunarodnih tijela.
Rezolucija o Srebrenici izazvala je rasprave u Crnoj Gori i šire, s obzirom na osjetljivost teme i traume koje su ostale od rata u bivšoj Jugoslaviji. Neki političari i javne ličnosti podržavaju donošenje rezolucije kao korak ka suočavanju s prošlošću i pomirenju među narodima, dok drugi smatraju da se time krši suverenitet Bosne i Hercegovine te da se prećutkuje zločin počinjen nad srpskim stanovništvom u ratu.
S druge strane, postoji i skeptičnost u vezi sa motivima iza predlaganja rezolucije, s obzirom na političke igre i interesne grupacije koje mogu biti iza nje. Neki stručnjaci ističu važnost sagledavanja šire slike i konteksta, te traže da se odluka donese nakon temeljite analize.
U Crnoj Gori, kao i u drugim zemljama regiona, pitanje ratnih zločina i genocida ostaje živo pitanje koje se prenosi s generacije na generaciju. Mnogi se nadaju da će istina i pravda prevladati te da će se uspostaviti prijateljski odnosi među narodima koji su bili u sukobu.
Konačna odluka o rezoluciji o Srebrenici ovisit će o političkim pregovorima i kompromisima unutar Vlade Crne Gore. Važno je naglasiti da je ovo pitanje od velike važnosti za cijeli region Balkana te da će njegovo rješavanje imati dalekosežne posljedice.
U svakom slučaju, potrebno je da se ova tema razmatra s pažnjom i poštovanjem prema svim žrtvama rata, bez obzira na njihovu nacionalnost ili vjeroispovijest. Samo tako će se moći izbjeći daljnji konflikti i izgraditi stabilna i prosperitetna budućnost za sve narode regiona.
U konačnici, važno je da se suočimo s prošlošću i izvučemo pouke iz nje kako bismo izbjegli ponavljanje istih grešaka u budućnosti. Svaka inicijativa koja doprinosi istini, pomirenju i miru zaslužuje podršku i pažnju svih društvenih i političkih aktera u regionu. Smatra se da će ovo pitanje biti ključno za dalji razvoj Balkana i njegovu integraciju u europske i međunarodne strukture. Potrebno je da se svi uključe u konstruktivan dijalog kako bi se postiglo trajno i održivo rješenje za sve uključene strane.