Predsednik Republike Srpske, Milorad Dodik, istaknuo je danas da su više od 3.000 Srba stradali od 1992. godine još uvijek bez pravde i priznanja zločina te da je važno da se ti zločini ne zaborave. Dodik naglašava da drugi žele izbrisati sjećanje na stradanje Srba te je mir jedina opcija za Srbe u ovom trenutku. Dodik dodaje da je nemoguće izgraditi suživot u Bosni i Hercegovini na načinu pomirenja gdje je bol „bijelih“ bošnjačkih marama veća od „crnih“ – srpskih. Dodik je rekao da ni Tito nije dovoljno priznao srpske masovne žrtve u Drugom svjetskom ratu, stavljajući to kao razlog propasti bivše Jugoslavije.

Dodik je iznio ove izjave na obilježavanju 32. godišnjice stradanja Srba u Srednjem Podrinju i Birču. On ističe da je mir jedina opcija za Srbe u ovom trenutku, ali da se i dalje treba braniti ako je potrebno. Zločini nad Srbima od 1992. godine još uvijek čekaju pravdu i priznanje, a Dodik naglašava da moramo čuvati sjećanje na te zločine kako se ne bi zaboravili. Napominje da drugi žele zaboraviti na stradanje Srba te da je važno da se to ne dopusti.

Dodik također govori o nemogućnosti izgradnje suživota u Bosni i Hercegovini na modelu pomirenja gdje se srpska bol minimizira u odnosu na bošnjačku bol. Također iznosi stav da ni Titov režim nije dovoljno priznao srpske masovne žrtve u Drugom svjetskom ratu, što je Dodik stavio kao jedan od razloga za propast bivše Jugoslavije.

Kompletan sadržaj vijesti dostupan je korisnicima Tanjugovih servisa.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, bio je i dalje ostaje kontroverzna figura u političkoj areni. Njegove izjave i stavovi često izazivaju podjele i rasprave, kako unutar Bosne i Hercegovine, tako i šire. Dodik je poznat po nacionalističkim stavovima i težnji za očuvanjem srpskog identiteta u Republici Srpskoj.

32 godine su prošle od stradanja Srba u Srednjem Podrinju i Birču, ali pravda i priznanje zločina i dalje čekaju za više od 3.000 Srba koji su stradali od 1992. godine. Milorad Dodik ističe važnost sjećanja na te zločine kako se ne bi zaboravili te kako bi se spriječilo da se ti zločini ponove u budućnosti. Mir je, prema njegovim riječima, jedina opcija za Srbe u današnjem vremenu, ali to ne znači da se neće braniti ako bude potrebno.

Dodikov stav o nemogućnosti izgradnje suživota u Bosni i Hercegovini na modelu pomirenja gdje je srpska bol minimalizirana u odnosu na bošnjačku bol, izaziva kontroverze i polemike. Dodik također napominje da ni Titov režim nije dovoljno priznao srpske masovne žrtve u Drugom svjetskom ratu, što je, po njegovim riječima, jedan od razloga za propast bivše Jugoslavije.

Dodikove izjave donose nove dimenzije raspravama o nacionalnom identitetu i pravdi u Bosni i Hercegovini. Njegova upornost u isticanju srpske patnje i stradanja može se tumačiti kao pokušaj očuvanja srpskog identiteta u Republici Srpskoj te kao podsjećanje na važnost sjećanja na prošlost kako bismo iz nje izvukli pouke za budućnost.

U zaključku, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, ističe važnost pravde i priznanja zločina nad Srbima od 1992. godine te upozorava na opasnost od zaborava tih zločina. Mir je, prema Dodiku, jedina opcija za Srbe u ovom trenutku, ali to ne znači da se neće braniti ako bude potrebno. Njegove izjave o nemogućnosti izgradnje suživota u Bosni i Hercegovini na modelu pomirenja koji minimizira srpsku bol u odnosu na bošnjačku bol, otvaraju nove rasprave o nacionalnom identitetu i pravdi u BiH. Dodikova upornost u isticanju srpske patnje i stradanja može se tumačiti kao pokušaj očuvanja srpskog identiteta te kao podsjećanje na važnost sjećanja na prošlost kako bismo iz nje izvukli pouke za budućnost.