U općinama Kozarska Dubica i Trebinje formirane su komisije za procjenu šteta nakon olujnog nevremena praćenog gradom koje je u noći između ponedjeljka i utorka pogodilo te lokalne zajednice. Nevrijeme je uzrokovalo štetu na pokretnoj i nepokretnoj imovini građana, usevima, javnim objektima i infrastrukturi.
Načelnik Kozarske Dubice Radenko Reljić izjavio je za RTRS da je situacija loša u dijelovima grada koje je zahvatio gradonosni oblak te da je najveća šteta nastala na objektima i usevima. U Trebinju također su zabilježeni ozbiljni problemi, a grad je nanio veliku štetu poljoprivrednicima i njihovim usjevima.
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u općini Kozarska Dubica uništeni su usjevi suncokreta, kukuruza, graha, povrća, voća, vinove loze te šuma. Ukupno je prijavljeno 50 do 60 oštećenih parcela, a procjena štete bit će poznata nakon završetka terenskog obilaska.
U Trebinju su također prijavljene značajne štete na poljoprivrednim površinama, a timovi Ministarstva poljoprivrede i Civilne zaštite su na terenu kako bi utvrdili razmjere šteta i pružili pomoć ugroženim područjima.
Ova oluja nije prva koja je pogodila ovaj region. Proteklih godina često su se događala slična nevremena, uzrokujući velike probleme poljoprivrednicima i stanovništvu. Stoga je važno da lokalne vlasti i državne institucije hitno reagiraju kako bi se šteta sanirala i pogođeni građani što prije vratili u normalan život.
Ministarstvo poljoprivrede RS najavljuje da će pružiti potrebnu pomoć poljoprivrednicima kako bi što prije obnovili svoje usjeve i nastavili proizvodnju. Također, apeliraju na građane da prijave sve štete kako bi mogli pravovremeno reagirati i pružiti adekvatnu pomoć.
Ovo nevrijeme još jednom je pokazalo koliko je važno ulaganje u mjere zaštite od elementarnih nepogoda, kao što su gradonosni oblaci i oluje. Klimatske promjene sve više utječu na vrijeme i uzrokuju ekstremne vremenske uvjete, stoga je potrebno poduzeti konkretne korake kako bi se smanjile štete i zaštitila imovina građana.
Uzrok ovakvih oluja često je i neodgovorno ponašanje ljudi, kao što su sječa šuma, devastacija prirodnih resursa te loša infrastruktura. Zato je važno ulagati u edukaciju građana o važnosti očuvanja okoliša te provođenje mjera zaštite kako bi se smanjilo rizik od elementarnih nepogoda.
Ovaj primjer pokazuje koliko je važno imati efikasne mehanizme za procjenu šteta i pružanje pomoći ugroženim područjima. Lokalne zajednice moraju biti spremne za hitne intervencije i organizirati se kako bi se što brže sanirale štete i omogućila normalna svakodnevna aktivnost.
U situacijama poput ove, solidarnost među građanima i podrška državnih institucija igraju ključnu ulogu u izgradnji otpornog društva na elementarne nepogode. Važno je da se brzo reagira kako bi se smanjile štete i osigurala sigurnost građana.
Uzroci i posljedice oluja i nevremena ne mogu se zanemariti, stoga je potrebno kontinuirano ulagati u mjere prilagodbe i smanjenja rizika. Samo zajedničkim naporima možemo osigurati sigurniju budućnost i zaštititi živote i imovinu građana od ekstremnih vremenskih uvjeta.
