Poljoprivrednici trpe velike gubitke zbog nedovoljnog osiguranja svojih useva

Srbija se suočava sa velikim problemom nedovoljnog osiguranja poljoprivrednih površina, što dovodi do nenadoknadivih gubitaka za poljoprivrednike širom zemlje. Samo 15% obradivih površina u zemlji pokriveno je polisom osiguranja, što je premali procenat u odnosu na potencijalne rizike koje vremenske nepogode mogu doneti.

Nedavni udari ledenica, olujni vetar praćen grmljavinom i jaka kiša, ostavili su ozbiljne posledice na useve, voćnjake i povrtnjake širom zemlje. U nekim delovima Srbije, šteta na kukuruzu je dostigla čak 70%. Stručnjaci ističu da su usevi i voće prvi na udaru vremenskih nepogoda, ali čak ni ta činjenica ne motiviše proizvođače da osiguraju svoja zemljišta.

Zoran Ćirić iz Udruženja osiguravača Srbije upozorava da je potrebno povećati broj polisa osiguranja kako bi se sprečili gubici. Prema njegovim rečima, klimatske promene su realnost sa kojom se poljoprivrednici moraju suočiti, a nedovoljno osiguranje zemljišta može dovesti do katastrofalnih posledica. Superćelijske oluje, koje su sve prisutnije, nanose velike štete koje zahtevaju dug period oporavka.

Nevremena postaju sve češća, a mantra da se ista nepogoda neće ponoviti dve godine za redom, više nije validna. Jutarnji mrazevi u maju su postali uobičajeni, a čak i jedna noć može znatno smanjiti rod.

Većina poljoprivrednika osigurava svoje useve osnovnom polisom osiguranja, koja pokriva osnovne rizike kao što su požar, udar groma i grad. Međutim, dodatna osiguranja koja štite od oluja i prolećnog mraza su manje popularna među poljoprivrednicima.

Potrebno je ulagati u edukaciju poljoprivrednika kako bi shvatili značaj osiguranja za zaštitu svojih prihoda. U zemljama Evropske unije i Australiji, procenat osiguranih poljoprivrednih površina je mnogo veći nego u Srbiji, što jasno pokazuje nedostatak svesti o važnosti osiguranja.

Subvencije koje država pruža poljoprivrednicima za osiguranje njihovih useva su korak u pravom smeru, ali potrebno je veće angažovanje kako bi se podigla svest o važnosti osiguranja među proizvođačima hrane. Osiguranje zemljišta je investicija u sigurnost prihoda, a ne trošak, što poljoprivrednici treba da prepoznaju i iskoriste kako bi zaštitili svoj trud i rad od nepredvidivih vremenskih uslova.