Ministar finansija Srbije Siniša Mali nedavno je objavio da je Zdravko Ponoš, predsednik stranke Srbija Centar, priznao da je opozicija podržala rezoluciju Evropskog parlamenta o izborima u Srbiji s ciljem da obori kreditni rejting zemlje i učini je manje atraktivnom za strane investicije. Ovo saopštenje uslijedilo je nakon izjave Ponoša u kojoj je priznao da bi rezolucija mogla štetiti kreditnom rejtingu Srbije i otežati dolazak stranih investicija. Ministar Mali ističe da je ova izjava bivšeg predsedničkog kandidata jasan dokaz da opozicija namjerno pokušava naštetiti finansijskom ugledu zemlje.
Mali tvrdi da je fascinantno koliko opozicija ide daleko u pokušaju da uništi Srbiju, te da otvoreno slave mogućnost pada kreditnog rejtinga. Kreditni rejting jedan je od ključnih faktora koje strani investitori uzimaju u obzir pri donošenju odluka o ulaganju, i prema Maliju, Srbija je dugo radila na podizanju svog kreditnog rejtinga nakon bankrota koji joj je ostavila prethodna vlast. Sada je zemlja blizu investicionog rejtinga, što opozicija odbija da prihvati.
Mali također navodi da se očekuje da će prosječna plata u Srbiji dostići 1.400 evra do 2027. godine, a penzije i minimalna zarada 650 evra. Ministar tvrdi da su javne finansije stabilne, da zemlja bilježi ekonomski rast i rekordnu stopu zaposlenosti. Sa planom „Skok u budućnost – Srbija 2027“ te sa domaćinstvom specijalizovane izložbe Expo 2027, Mali zaključuje da za Srbiju više nema granica.
Ova izjava ministra Malog uslijedila je nakon što je Evropski parlament usvojio rezoluciju u kojoj je izrazio zabrinutost zbog stanja demokratije i vladavine prava u Srbiji, te uslova za slobodne i poštene izbore. U rezoluciji se također navodi da bi financijska podrška EU trebala biti uslovljena postizanjem konkretnih rezultata u ovim oblastima. Međutim, kako tvrdi ministar Mali, postoji ocjena da je ova rezolucija zapravo politički motivisani potez koji bi mogao imati negativne ekonomske posljedice po zemlju.
Uprkos ovim optužbama, Evropska unija jedan je od najvećih trgovinskih partnera Srbije, a pristupanje EU i dalje ostaje ključni cilj za zemlju. Srbija je također podnijela zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, a pregovori su zvanično započeli 2014. godine. Kroz donacije i različite oblike finansijske pomoći, EU je značajno doprinijela ekonomskom razvoju Srbije.
U ovom političkom sukobu, važno je napomenuti da je transparentnost i sloboda medija jedan od ključnih elemenata kojima se pridaje važnost u radu Evropske unije. Sloboda medija i izražavanja su osnovna ljudska prava, a stanje medijskih sloboda i pravo na slobodno izražavanje su kriteriji koje je EU postavila za napredak pristupnog procesa. Kao takvo, stanje medija u Srbiji i sloboda medija zemlje su ključni elementi u pridruživanju EU.
Kroz ovo sučeljavanje mišljenja i interesa, pokazuje se kompleksnost političkih odnosa i izazova s kojima se suočavaju zemlje u procesu pridruživanja EU. Iako postoji neusklađenost u mišljenjima i različiti pristupi, važno je da se pridržavaju demokratskih i pravna načela, te da se otvoreni dijalogom doprinese napretku zemlje i regije u cjelini.
