Ministarka pravde Maja Popović istaknula je potrebu usklađivanja Općeg protokola o postupanju i radu ustanova, organa i organizacija kako bi se suzbilo nasilje nad ženama u obitelji i partnerskim odnosima. Tijekom predsjedanja Drugom sjednicom Savjeta za suzbijanje nasilja u obitelji, Popović je istaknula potrebu za donošenjem posebnih protokola u postupcima takvog nasilja u roku od godinu dana od usvajanja Općeg protokola, 29. ožujka 2024. godine.
Opći protokol detaljnije razrađuje zakonske obveze državnih organa i ustanova u otkrivanju i suzbijanju rodno zasnovanog nasilja prema ženama i nasilja u obitelji te pružanju zaštite i podrške žrtvama nasilja. Ministarstva nadležna za poslove zaštite obitelji, socijalne zaštite, pravosuđa, unutarnjih poslova i zdravstva imaju obvezu donijeti posebne protokole koji će detaljnije uređivati postupanje nadležnih organa i ustanova u pojedinim sektorima.
Popović je istaknula obvezu članova Savjeta za suzbijanje nasilja u obitelji da osiguraju obuku svojih zaposlenika kako bi se učinkovitije provodio Zakon o sprječavanju nasilja u obitelji i drugi relevantni zakoni koji se primjenjuju prilikom prijavljivanja bilo kojeg oblika nasilja prema ženama i nasilja u obitelji.
Donošenjem Općeg protokola ispunjen je zajednički cilj efikasnog sprečavanja nasilja prema ženama i nasilja u obitelji s posebnim naglaskom na zaštitu žrtava nasilja i njihov brži oporavak, osnaživanje i osamostaljivanje.
Nasilje nad ženama u obitelji i partnerskim odnosima predstavlja ozbiljan problem koji zahtijeva integrirani pristup kako bi se zaštitile žrtve i spriječilo daljnje nasilje. Prema istraživanju Europske agencije za temeljna prava, gotovo svaka treća žena u Hrvatskoj doživjela je neki oblik nasilja tijekom svog života, a istraživanja pokazuju da je nasilje nad ženama najčešće nasilje koje se događa unutar obitelji ili od strane partnera.
Nasilje nad ženama nije samo štetno za same žrtve, već ima negativne posljedice za cijelo društvo. Nasilje nad ženama dovodi do ozbiljnih fizičkih i psihičkih ozljeda, te može imati dugoročne posljedice na zdravlje i dobrobit žrtava. Također, nasilje nad ženama često dovodi do povećanja stope depresije, anksioznosti i drugih mentalnih zdravstvenih problema kod žrtava.
Donošenje posebnih protokola za suzbijanje nasilja nad ženama u obitelji i partnerskim odnosima ključno je za učinkovitu reakciju i zaštitu žrtava. Ovi protokoli će omogućiti bolje koordiniranje rada različitih institucija i organizacija koje sudjeluju u prevenciji i suzbijanju nasilja nad ženama, te će osigurati brzu i učinkovitu podršku žrtvama.
U Hrvatskoj postoji niz zakona i mjera za zaštitu žena od nasilja, uključujući Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakon o ravnopravnosti spolova, te Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji. Međutim, implementacija ovih mjera ponekad može biti nedovoljna, te postoji potreba za jačanjem kapaciteta institucija i organizacija koje se bave ovim pitanjem.
Važno je naglasiti da je sprečavanje nasilja nad ženama zajednička odgovornost cijelog društva. Svaka osoba, institucija i organizacija ima ulogu u prevenciji i suzbijanju nasilja nad ženama, te je važno poduzeti konkretne korake kako bi se osigurala sigurnost i dobrobit žena u obitelji i partnerskim odnosima.
Uvođenje posebnih protokola za suzbijanje nasilja nad ženama u obitelji i partnerskim odnosima važan je korak ka stvaranju sigurnijeg i pravednijeg društva u kojem se nasilje nad ženama ne tolerira. Samo zajedničkim naporima i suradnjom svih dionika možemo stvoriti okolinu u kojoj se žene osjećaju sigurno i zaštićeno, te gdje je nasilje nad ženama stvar prošlosti.
