U subotičkoj Gradskoj biblioteci održana je promocija monografije pod nazivom „Plemićke porodice bačkih Bunjevaca” autora Milana Stepanovića i Atile Pfajfer. Stepanović, istoričar iz Sombora, ističe da ova knjiga pruža uvid u svakodnevni život Bunjevaca od kraja 17. do kraja 19. veka. Bunjevci su uglavnom sticali plemićku titulu za hrabrost u ratovima ili vojne zasluge, a kasnije i kao veleposednici ili osobe sa visokim funkcijama u administraciji.
Monografija obuhvata priče o 52 plemićke porodice, od kojih je 34 izvorno bunjevačkih, dok je 18 kasnije pridodato od kraja 18. do kraja 19. veka. Preko polovine tih porodica potiče iz Subotice, poput Sučića, Antunovića, i Vojnića, dok su neke manje porodice preseljene u okolna sela poput Čavolja, Kaćmara i Lemeša. Knjiga obuhvata preko 500 strana i koristi preko hiljadu različitih izvora, uključujući 450 arhivskih i 540 literarnih izvora na mađarskom, nemačkom, latinskom, srpskom i hrvatskom jeziku.
Ova monografija pruža važan uvid u istoriju Bunjevaca i njihovu ulogu u plemićkom svetu tokom ovog vremenskog perioda. Autori su temeljito istražili porodične genealogije i istorijske zapise kako bi doneli ovu obimnu i detaljnu priču o bunjevačkim plemićkim porodicama. Ova knjiga će sigurno biti od velikog značaja za sve ljubitelje istorije, posebno onih koji su zainteresovani za bunjevačku kulturu i nasleđe.
Učesnici promocije su imali priliku da čuju više o procesu istraživanja i pisanja ove monografije, kao i da postavljaju pitanja autorima. Ova promocija je takođe prilika da se podstakne interesovanje za lokalnu istoriju i kulturu, te da se očuva sećanje na bunjevačke plemićke porodice i njihov doprinos društvu.
Stepanović ističe da je cilj ove monografije bio da se oživi sećanje na bunjevačke plemićke porodice i da se njihova istorija sačuva za buduće generacije. Kroz detaljna istraživanja i analize, autorima je uspelo da sastave kompleksnu sliku o životu i delovanju ovih porodica tokom različitih vremenskih perioda. Njihov rad će definitivno doprineti boljem razumevanju bunjevačke istorije i kulture.
Osim toga, ova monografija će takođe biti od koristi za istraživače i naučnike koji žele da istraže dublje u poreklo bunjevačkih plemićkih porodica i njihov značaj u istoriji Bačke. Sa obimnim izvorima i detaljnim analizama, ova knjiga će poslužiti kao referentna tačka za buduća istraživanja u ovoj oblasti.
U zaključku, promocija monografije „Plemićke porodice bačkih Bunjevaca” predstavlja važan događaj za lokalnu zajednicu i sve ljubitelje istorije i kulture. Autori Stepanović i Pfajfer su uložili mnogo truda i vremena u istraživanje i pisanje ove knjige, kako bi sačuvali sećanje na bunjevačke plemićke porodice i njihov značajan doprinos društvu. Njihov rad će sigurno biti cenjen i prepoznat kao važan doprinos bunjevačkoj istoriografiji.
