Priština i posle 11 godina od potpisivanja Briselskog sporazuma odbija da formira ZSO

Dejan Krstić avatar

Prvi potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ivica Dačić istaknuo je danas kako vlasti u Prištini, čak 11 godina nakon potpisivanja Briselskog sporazuma, još uvijek nisu formirale Zajednicu srpskih općina (ZSO). Umjesto da se pritišće tzv. Kosovo zbog neispunjavanja obveza, međunarodna zajednica ih nagrađuje.

Izjavio je da je prošlo 11 godina od potpisivanja Briselskog sporazuma, zajedno sa Hašimom Tačijem i Catherine Ashton. Međutim, ZSO, koja je glavna obveza, još uvijek nije ostvarena, prije svega zbog odbijanja vlasti u Prištini“, rekao je Dačić na konferenciji za medije nakon sastanka s predsjedavajućim OEBS-a i ministrom vanjskih i europskih poslova i trgovine Malte Ianom Borgom.

Dodao je da zbog nedostatka pritiska međunarodne zajednice na Prištinu, stoga prištinske vlasti nemaju osjećaj obveze ispunjavanja međunarodnih obveza.

„Mi ćemo i dalje biti konstruktivan faktor, ali ova pozicija dovodi naš narod na Kosovu i Metohiji u vrlo tešku situaciju“, zaključio je Dačić.

Prvi sporazum o principima normalizacije odnosa između Beograda i Prištine potpisan je 19. travnja 2013. godine u Briselu pod pokroviteljstvom EU.

Ova situacija između Beograda i Prištine dolazi u vrijeme kada se povećava napetost na Balkanu i kada se traže rješenja za dugotrajne političke sporove. Formiranje ZSO bilo je ključno pitanje u Briselskom sporazumu, a njegovo nezavršavanje predstavlja kršenje dogovorenih obaveza.

Uz nedostatak pritiska i sankcija od strane međunarodne zajednice, prištinske vlasti nastavljaju ignorirati svoje obveze i odbijaju surađivati na normalizaciji odnosa s Beogradom. Ova situacija dodatno komplicira ionako složene političke odnose na Balkanu i povećava tenzije među etničkim zajednicama.

Dugoročna stabilnost i prosperitet regije zahtijevaju poštivanje dogovorenih sporazuma i obveza, kao i suradnju svih strana u pronalaženju održivog političkog rješenja. Bez formiranja Zajednice srpskih općina i ispunjavanja drugih dogovorenih obveza, postizanje trajnog mira i stabilnosti na Balkanu bit će još teže i složenije.

Međunarodna zajednica, kao posrednik u pregovorima između Beograda i Prištine, treba poduzeti oštrije mjere kako bi se osiguralo poštivanje sporazuma i potaknula suradnja između dviju strana. Ova situacija također pokazuje važnost rješavanja političkih sporova na Balkanu i pronalaženja održivih rješenja za dugoročnu stabilnost i prosperitet regije.

Beograd i Priština moraju hitno djelovati kako bi ispunili svoje obveze i konačno riješili otvorena pitanja. Formiranje Zajednice srpskih općina važan je korak prema normalizaciji odnosa i postizanju održivog mira na Balkanu. Bez rješavanja ovih pitanja, dugoročna stabilnost i prosperitet regije bit će ugroženi, a tenzije i politički sporovi će se samo povećavati.

Nastavak ignoriranja obveza i nedostatak akcije mogu dovesti do daljnjeg pogoršanja situacije na Balkanu i izbijanja novih sukoba. Međunarodna zajednica mora poduzeti hitne korake kako bi se osigurala implementacija sporazuma i potaknula suradnja između Beograda i Prištine.

Konačno, potrebna je veća međunarodna angažiranost i podrška kako bi se postigao održiv mir i stabilnost na Balkanu. Bez poštivanja sporazuma i ispunjavanja obveza, trajna stabilnost na Balkanu će biti ugrožena, a politički sporovi će se nastaviti povećavati. Potrebno je hitno djelovanje svih strana kako bi se postigao progres i rješavanje otvorenih pitanja.

Dejan Krstić avatar

Preporučeni članci: