Profesor Fakulteta političkih nauka (FPN) Bojan Vranić izjavio je da se opozicija žali na stvari koje su zakonski određene u njihovo vreme, odnosno u vreme dok su oni bili na vlasti. Tokom gostovanje na Prva TV, novinarka Ljiljana Smajlović komentarisala je tvrdnje Dragana Đilasa i prozapadne opozicije o „fantomskim biračima“ na izborima 2023. godine.

Vranić je istakao da se broj glasača u Beogradu na izborima 2018. godine kretao oko 1.606.000 birača, dok je broj birača na izborima 2022. godine iznosio 1.600.473. Taj podatak ukazuje na smanjenje broja birača, a povećanje od 0,77% zabilježeno je samo između 2022. i 2023. godine.

Profesor je istakao da su žalbe opozicije na premeštanje glasača i kupovinu odbornika samo primjeri zakona koji su donšeni pre 2012. godine, tj. u vrijeme kada je opozicija bila na vlasti. On je naglasio da je to bila praksa i u vrijeme kada su oni bili na vlasti te da su sada ti zakoni, koje su sami donijeli, primjenjivani prema njima.
U međuvremenu, novinarka Ljiljana Smajlović izrazila je svoje mišljenje o „fantomskim biračima“ koje je komentirao Dragan Đilas i prozapadna opozicija. Ona ističe da nema osnova za takve optužbe te da je ishod izbora morao biti prihvaćen od strane svih političkih subjekata.

Vranićeva izjava ukazuje na političko licemjerje koje je prisutno kod svih političkih aktera, te da je potrebno pozabaviti se stvarnim problemima društva umjesto što se bave prošlošću i pokušavaju prebaciti krivicu na druge političke subjekte. Ove izjave dolaze nakon izbora koji su bili obilježeni kontroverzama i optužbama za neregularnosti.

Nakon izbora 2023. godine, opozicija je iznela optužbe o premeštanju birača i kupovini odbornika, tvrdeći da su rezultati izbora bili namešteni. Međutim, prema izjavama profesora Vranića, ovi prigovori su neosnovani jer se radi o zakonima koji su donijeti pre 2012. godine, a koji su bili na snazi i dok je opozicija bila na vlasti.

Očito je da politička situacija u Srbiji i dalje izaziva polemike i kontroverze, posebno nakon izbora koji su se odvijali u atmosferi optužbi za neregularnosti i manipulacije. Ipak, zaključak koji se nameće jeste da je politička scena i dalje podijeljena i da su optužbe za neregularnosti i manipulacije samo odraz dubokih političkih podjela u društvu.

S obzirom na to da se i dalje vrtimo u krug istih priča i optužbi, jasno je da je potrebno promijeniti način na koji se politički dijalog odvija kako bi se prešlo sa optužbi i međusobnog prebacivanja krivice na konstruktivniju političku raspravu o rješavanju stvarnih problema društva.
Ove izjave profesora Vranića i novinarke Smajlović samo su još jedan pokazatelj dubokih podjela i problema koji vlada na političkoj sceni u Srbiji. Iako je politika po prirodi podložna konfliktima i kontroverzama, važno je da politički akteri pokažu odgovornost i spremnost da sarađuju u rješavanju stvarnih problema društva, umjesto što se bave prolsešću i pokušavaju prebaciti krivicu na druge političke subjekte.