Gradić Ejlesberi u Engleskoj postao je poznat preko noći kada su arheolozi u njemu, dok su vršili iskopavanje iz rimskog doba, pronašli jedno jaje.

Samo otkriće jajeta oduševilo ih je, ali je najveći šok uslijedio kada je jedan arheolog iglom probušio ljusku i u njemu je pronašao tečnost.
Vođa iskopavanja Edvard Bidalf rekao je kako stručnjaci pretpostavljaju da se radi o bjelancetu i žumanjcetu koji su spojeni u tečnost.
Snimak sa rentgena pokazao je kasnije da zaista u jajetu i dalje postoji tečnost kao i mjehurić vazduha.
Skeniranje je obavljeno prije nekoliko mjeseci kako bi se razjasnilo kako se jaje, vjerovatno kokošje, može najbolje sačuvati.
Jaje je navodno pronađeno u jami ispunjenoj vodom iz koje se nekada crpila voda za proizvodnju piva, a možda je tamo ostavljeno između 270. i 300. godine, prenosi Alo.rs.
Ostala jaja koja su takođe otkrivena razbila su se nakon dodira sa vazduhom. Iz njih se pojavila tečnost prodornog sumpornog vonja.
„Jaje ima ogroman istraživački potencijal“, rekao je Bidalf.
Dugo sačuvano jaje otvara pitanje kako se ovakvi predmeti mogu sačuvati, ali i koja vrsta kokoške je u pitanju. Nameću se i pitanja o držanju i korištenju kokošaka i ptica u rimsko doba.
Osim jaja, tokom iskopavanja od 2007. do 2016. pronađena je i rijetka korpa u kojoj je možda bio i hljeb.
Bidalf je rekao da je moguće da su predmeti stavljeni u jamu kao ponuda podzemlju u sklopu pogrebnog obreda.

Ovo nije prvi put da su arheolozi u Velikoj Britaniji pronašli jaje. Pre dve godine otkriveno je jaje koje je staro više od 1000 godina, a smatra se jednim od najstarijih pronađenih komada hrane u Britaniji. Jaje je otkriveno u jednom bunaru u Jorkširu, a sudeći prema analizama, ovo jaje datira iz perioda od 900. do 1100. godine.

Otkriće ovog jajeta u Gradiću Ejlesberi izazvalo je veliko interesovanje među arheolozima i istraživačima širom sveta. Dugo sačuvano jaje pruža uvid u način života i ishrane u rimsko doba, ali takođe postavlja i pitanja o tome kako su ljudi u to vreme čuvali hranu i koje metode su koristili.

Osim jaja, otkrivena je i rijetka korpa u kojoj se možda nalazio hljeb, što ukazuje na to da su ovi predmeti možda korišteni kao ponuda podzemlju ili za neki obredni ritual. Ovo otkriće nudi dragocene uvide u verske i kulturne običaje rimskog doba.

Ova otkrića su od velike važnosti za razumevanje istorije i kulture rimskog doba. Ona pružaju uvid u svakodnevni život ljudi u tom periodu, kao i u njihove običaje i verovanja. Osim toga, ova otkrića mogu pomoći u rekonstrukciji prošlosti i boljem sagledavanju različitih aspekata rimskog društva.

Arheolozi nastavljaju sa iskopavanjima na ovom lokalitetu kako bi pronašli još tragova prošlosti i stvorili kompletniju sliku o životu u Gradiću Ejlesberi u rimsko doba. Očekuje se da će nova otkrića dati nove uvide u prošlost i obogatiti naše znanje o rimskoj kulturi i civilizaciji.

Dugi niz godina se arheolozi trude da otkriju što više tragova prošlosti kako bi bolje razumeli istoriju i kulturu različitih civilizacija. Ova otkrića pružaju dragocene uvide u način života, običaje, verovanja i tehnologiju prošlih vremena, kao i u interakcije između različitih kultura i civilizacija. Osim toga, ona pomažu u rekonstrukciji prošlosti i stvaranju kompletnije slike o različitim periodima ljudske istorije.

Otkrića poput ovog jajeta u Gradiću Ejlesberi su od velike važnosti za naučno istraživanje i pružaju dragocene uvide u život i kulturu prošlih vremena. Ona predstavljaju vredan doprinos našem znanju o prošlosti i omogućavaju nam da bolje razumemo i cenimo nasleđe i doprinos različitih civilizacija i kultura.