Nova studija koju je provela Institut Ineos Oxford za antimikrobna istraživanja otkrila je alarmantne podatke o prisutnosti bakterija otpornih na antibiotike kod ptica koje žive u urbanim sredinama širom svijeta. Ptice, poput urbanih patki i vrana, mogu biti rezervoari bakterija koje su otporne na brojne vrste antibiotika, što može predstavljati veliku opasnost za ljude i domaće životinje.
Izloženost ptica bakterijama na deponijama i u zagađenim rekama može objasniti prisutnost otpornih bakterija među pticama koje žive u gradskim područjima. Antimikrobna otpornost, koja je u velikoj meri uzrokovana prekomjernom upotrebom antibiotika među ljudima i domaćim životinjama, sve više je prisutna u divljim pticama.
Prema podacima za 2019. godinu, oko 4,95 miliona smrtnih slučajeva globalno bilo je povezano sa bakterijskom antimikrobnom otpornošću, uključujući 1,27 miliona slučajeva direktno prouzrokovanih takvom otpornošću. Istraživači upozoravaju da je otpornost bakterija na antibiotike ozbiljan globalni problem koji zahtijeva hitne mjere kako bi se spriječilo dalje širenje otpornosti.
Profesor Samjuel Šepard sa Instituta Ineos Oxford za antimikrobna istraživanja istaknuo je da su divlje ptice koje se nalaze u urbanim sredinama rezervoari bakterija otpornih na antimikrobne lekove. Geni kod ovih bakterija pružaju otpornost na lekove koji bi se inače koristili za lečenje ljudskih infekcija.
Ključna briga stručnjaka jeste mogućnost da bi ptice koje su rezervoari bakterija otpornih na antibiotike mogle prenijeti te bakterije na ptice u zatočeništvu, posebno na farmama peradi koje su namijenjene za ljudsku ishranu. Ova situacija može dovesti do ozbiljnih problema u proizvodnji hrane i povećati rizik od širenja antibiotski rezistentnih bakterija na ljude.
Zbog svega navedenog, važno je poduzeti mjere kako bi se suzbila antimikrobna otpornost među divljim pticama i spriječilo dalje širenje bakterija otpornih na antibiotike. Ovo istraživanje ukazuje na potrebu za strožom regulacijom korištenja antibiotika u poljoprivredi i veterini, kao i za unapređenjem higijenskih mjera kako bi se smanjio rizik od prenosa otpornih bakterija na ljude i domaće životinje.
Ukoliko se ne preduzmu adekvatne mjere, antibiotski rezistentne bakterije mogu postati sveprisutne u prirodi i predstavljati ozbiljan problem za javno zdravlje. Stoga je važno da se nastavi s istraživanjima o antimikrobnoj otpornosti među divljim pticama i da se razviju strategije za suzbijanje širenja ovog problema.
Ptice koje žive u urbanim sredinama mogu biti značajan izvor bakterija otpornih na antibiotike, što zahtijeva dodatna istraživanja i akcije kako bi se spriječilo dalje širenje antimikrobne otpornosti. Ova studija ukazuje na potrebu za hitnim djelovanjem kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi i domaćih životinja od ovog ozbiljnog globalnog problema.