Rat na Bliskom istoku ponovno bi mogao potaknuti radikalizaciju muslimana u BiH, koja je neko vrijeme bila jedna od europskih zemalja s najvećim brojem boraca „Islamske države“ po glavi stanovnika, navodi se u analizi za „Dojče vele“. Osim u BiH, rat na Bliskom istoku potiče radikalizaciju muslimana u Sandžaku.
Analitičar Karsten Dimel iz fondacije „Konrad Adenauer“ ističe da su radikalne struje koje su se pojavile u BiH tijekom rata s stranim borcima iz islamskih zemalja i dalje prisutne te čine osnovu političkog islamizma u zemlji. Već od kasnih devedesetih godina, radikalne grupe uz podršku Saudijske Arabije su se uspostavile u pojedinim dijelovima BiH i Sandžaka, s izgrađenim selefijskim džamijama i kulturnim ustanovama.
Politički stručnjak Vedran Džihić iz Austrijskog instituta za međunarodnu politiku u Beču ističe da je za društveno frustrirane mlade ljude „Islamska država“ postala privlačna tijekom rata u Siriji i Iraku, što je rezultiralo njihovim odlaskom u te zemlje u džihad. U tom periodu, BiH je bila jedna od europskih zemalja s najvećim brojem boraca „Islamske države“ po glavi stanovnika.
Iako su radikalne organizacije još uvijek prisutne, Saudijska Arabija je vjerojatno smanjila svoju financijsku podršku, dok se sada pojavljuju i novi faktori koji potiču radikalizaciju. Napad na čuvara izraelske Ambasade u Beogradu u lipnju izazvao je strah od mogućeg novog vala radikalizacije muslimana koji je potaknut trenutnim ratom na Bliskom istoku.
Svjedoci smo da se takvi napadi događaju i na Balkanu, poput napada izvedenog od strane srpskog konvertita u Beogradu, koji je bio radikaliziran unutar tih grupa, a posljednje adrese mu su bile u Novom Pazaru. Stručnjak za Balkan u američkoj organizaciji „Gulf stejt analitiks“ Đorđo Kafiero ističe kako rat u Pojasu Gaze više nego ikad prije doprinosi radikalizaciji mladih muslimana diljem svijeta, uključujući Balkan.
Analitičar Džihić također smatra da su trenutni događaji na Bliskom istoku izazvali novi val radikalizacije među muslimanima na zapadnom Balkanu, koji rat u Gazi doživljavaju kao globalni sukob protiv muslimana. To dovodi do buđenja anti-zapadnih osjećaja i antisemitizma među muslimanima na Balkanu. Unatoč tome, većina muslimana u BiH i Sandžaku odbacuje ekstremne tendencije smatrajući ih zloupotrebom religije, dok se Islamska zajednica Srbije jasno distancira od terorističkih napada poput onog u Beogradu.
Uzimajući u obzir sve ove faktore, važno je prepoznati potencijalnu radikalizaciju muslimana na Balkanu kao posljedicu trenutnih sukoba na Bliskom istoku te poduzeti potrebne mjere kako bi se spriječilo širenje ekstremizma i terorizma u regiji. Vlasti trebaju nastaviti s nadzorom nad radikalnim grupama, ojačati kontrole na granicama te provesti programe prevencije i deradikalizacije među mladima. Samo zajedničkim naporima možemo osigurati sigurnu budućnost za sve građane Balkana.
