Rat u Ukrajini – 732. dan. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govorio je o situaciji sa rasutim žitom duž granice s Poljskom, izražavajući uvjerenje da nova poljska vlada može riješiti problem. Naveo je da Ukrajina čini sve da ne naruši odnose s Poljskom, ali da ova situacija zahtijeva brzo rješenje.
Zelenski je također istaknuo da Ukrajina ima plan za novu kontraofanzivu te da trenutno ne vidi mogućnost pregovora s ruskim predsjednikom Putinom. Izrazio je sumnju u mogućnost uspostavljanja dijaloga s osobom poput Putina, te dodao da će Kijev predstaviti svoj mirovni plan na konferenciji u Švicarskoj.
U međuvremenu, ruske snage su nastavile ofanzivu u Rabotinu, važnom ukrajinskom uporištu, dok je Njemačka odlučila povećati humanitarnu pomoć Ukrajini na 100 miliona eura. Gradonačelnik Londona, Sadik Han, predložio je konfiskaciju ruske imovine u Londonu radi osiguravanja sredstava za izgradnju stanova za izbjeglice iz Ukrajine.
Predsjednik Bjelorusije, Aleksandar Lukašenko, pozvao je Kijev da krene na pregovore s Moskvom, tvrdeći da bi odbijanje takvih pregovora moglo rezultirati gubitkom Ukrajine kao države. Ministar za stratešku industriju Ukrajine najavio je postojanje raketa domaće proizvodnje s dometom od 700 kilometara, te planove za povećanje proizvodnje zemaljskih robotizovanih sistema.
U izvještaju Ministarstva obrane Rusije navedeni su gubici i uništavanja ukrajinskih vojnika i vojne opreme na različitim pravcima, dok je šef evropske diplomacije, Žozep Borelj, upozorio da bi sukob u Ukrajini mogao biti riješen u narednim mjesecima, pozivajući zemlje Europske unije na jačanje odbrambenih sposobnosti.
Ukrajinski predsjednik Zelenski također je naglasio da Ukrajina neće koristiti zapadno oružje koje su primili za napade na Rusiju. Ova izjava dolazi nakon što je rusko Ministarstvo obrane izvijestilo o obaranju ukrajinskog drona iznad Belgorodske oblasti, te izvještaja o višestrukim napadima bespilotnim letjelicama na istu regiju.
Nastavak sukoba u Ukrajini dovodi do pogoršanja situacije duž granice s Poljskom, s neodlučnim stavom nadležnih vlasti da riješe problem rasutog žita. Istovremeno, političke napetosti između Kijeva i Moskve dodatno kompliciraju situaciju, s Ukrajinom koja traži podršku Europske unije i NATO-a.
Kijev očekuje poziv za članstvo u NATO-u, dok se vlade drugih zemalja, poput Njemačke i Velike Britanije, suočavaju s pritiscima da pruže veću humanitarnu pomoć Ukrajini. U međuvremenu, Rusija nastavlja svoju ofanzivu na teritoriju Ukrajine, pokazujući svoju spremnost za daljnje vojne akcije.
Sve ovo ukazuje na duboku krizu u regiji, koja zahtijeva hitne i odlučne akcije međunarodne zajednice kako bi se spriječilo daljnje eskalacije sukoba i zaustavili daljnji gubici ljudskih života i materijalne štete. Smirena, diplomatska rješenja su nužna kako bi se osigurala stabilnost i mir na ovom području koje već predugo pati od ratnih razaranja i patnje.
