Srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Cvijanović, izjavila je danas da je Republika Srpska protiv bilo kakvog nametanja zakona od strane bilo kojeg pojedinca te da je pitanje imovine već davno riješeno.
Cvijanovićeva je naglasila da ne postoji bilo kakva nadležnost koja je dana bilo kojem pojedincu, uključujući Kristijana Šmita, niti onima koji su bili visoki predstavnici da mogu nametati zakone.
„Oni su to zloupotrebljavali. Svoje ‘nepostojanje prava’ pretvarali su u ‘prava’, zloupotrebljavajući institut visokog predstavnika“, rekla je Cvijanović.
Ona je dalje istaknula da imovina prema Ustavu nije navedena kao nadležnost BiH, odnosno da pripada entitetima. Podsjetila je da je imovina, prema teritorijalnom i funkcionalnom principu, bila podijeljena u dva entiteta tokom procesa privatizacije.
„Pitanje imovine prvobitno se odnosilo na utvrđivanje vojnih lokacija, oko 23 lokacije, za koje se tražilo da ih entiteti preknjiže na nivo BiH, Savjeta ministara odnosno Ministarstva odbrane. Republika Srpska se protivila tome jer je bilo rečeno da se može dati na korišćenje tim institucijama, ali im se ne može dati vlasništvo nad imovinom“, rekla je Cvijanović.
Ovo je uzrokovalo neprijateljski odnos između entiteta i viših organa vlasti u Bosni i Hercegovini. Mnogi smatraju da je ovo ozbiljan problem koji se godinama prevlada, ali da nema jasne percepcije ko treba da donese konačnu odluku.
Proces ustupanja pojedinih vojnih lokacija za potrebe oružanih snaga Bosne i Hercegovine dovelo je do problema u odnosima između entiteta i državne vlasti.
Naime, postavlja se pitanje čijoj jurisdikciji pripada ovo pitanje i ko ima pravo donijeti konačnu odluku – institucije BiH ili entiteti. Ovo pitanje ima dugu povijest u Bosni i Hercegovini i stvarao je mnoge sporove u politici.
Odnosi između entiteta i državne vlasti u Bosni i Hercegovini su uvijek bili napeti, a pitanje imovine i njene distribucije je bilo jedno od ključnih pitanja koje nije uspjelo biti riješeno na zadovoljavajući način.
Cvijanović je naglasila da se Republika Srpska protivi nametanju bilo kakvih zakona od strane bilo koga, te da se nadaju da će se ovo pitanje riješiti na miran i politički put.
Usprkos tome, problem spora oko ovog pitanja nije lako riješiti. Mnogi politički analitičari tvrde da je ovo pitanje duboko ukorijenjeno u političkom nasljeđu BiH i da će biti potrebno mnogo truda i dogovora kako bi se postigao konačni dogovor.
Odstupanje pojedinih vojnih lokacija za potrebe Savjeta ministara BiH dovelo je do problema u odnosima između entitetske i državne vlasti u Bosni i Hercegovini. Ovo pitanje je naročito delikatno jer je iziskivalo pitanje jurisdikcije i prava donošenja konačne odluke. Mnogi smatraju da je to rezultiralo dugogodišnjim političkim sporovima i preprekama.
Na kraju, pitanje imovine i njenog vlasništva u Bosni i Hercegovini ostaje jedno od ključnih političkih pitanja koje će biti potrebno riješiti na neki prihvatljiv način. Na vlastima je da nađu kompromis i riješe ovo pitanje kako bi se unaprijedili odnosi između entiteta i državne vlasti u Bosni i Hercegovini.
