Rezolucija o Srebrenci obesmislila je postojanje BiH

Dejan Krstić avatar

Rezolucija o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a je izazvala kontroverze u Bosni i Hercegovini. Radojka Filipović, predsjednica Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Bratunac, tvrdi da je ta rezolucija samo pirova pobeda koja je ubila nadu u mir, suživot i bolje sutra u BiH. Ona smatra da način na koji je tekst rezolucije pripreman otkriva namere onih koji su u tome učestvovali i da ne žele dobro srpskom narodu s obe strane Drine.

Filipovićeva smatra da se ovim korakom vraćamo u prošlost i devedesete godine prošlog veka, koje nisu niti Srbima niti muslimanima donijele ništa dobro. Po njoj, ova rezolucija je besmislena i štetna za sve stanovnike BiH.

Ova izjava dolazi nakon što je rezolucija o Srebrenici usvojena u Generalnoj skupštini UN u kojoj se osuđuje genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine. Ova rezolucija izazvala je mnoge kontroverze u BiH, a mnogi se slažu s Filipovićevom tvrdnjom da će to samo dalje produbiti podele i zaoštriti odnose između različitih naroda u BiH.

Rezolucija je usvojena uz podršku velikog broja članica UN-a, a mnogi je smatraju važnim korakom ka priznavanju istine o onome što se dogodilo u Srebrenici. Međutim, za mnoge Srbe u BiH, kao i za Filipovićevu, ova rezolucija predstavlja samo politički igrokaz koji nema za cilj pomirenje i izgradnju zajedničke budućnosti.

Srpski politički lideri u BiH također su oštro kritikovali usvajanje rezolucije, tvrdeći da ona nije pridonijela pomirenju i da bi trebalo usmjeriti napore na izgradnju zajedničke budućnosti svi naroda. Oni smatraju da je ova rezolucija samo još jedan korak ka daljem razdvajanju naroda u BiH, umjesto ka pomirenju i zajedničkom životu.

Bosna i Hercegovina već je podeljena zemlja, sa različitim entitetima i nacionalnim grupama koje teže ka secesiji i odvojenim državama. Ovaj politički korak rezolucijom o Srebrenici samo će produbiti podele i otežati izgradnju zajedničke budućnosti za sve narode u BiH.

Srebrenica je bila poprište genocida tokom ratova u Bosni i Hercegovini 1990-ih godina, kada je hiljade bosanskih muslimana ubijeno od strane srpskih vojnih snaga pod komandom Ratka Mladića. Taj događaj ostaje trajna rana u istoriji BiH i motiv za mnoge političke poteze i odluke, kako unutar zemlje tako i u međunarodnoj zajednici.

Međutim, mnogi smatraju da fokusiranje na prošlost i politički koraci poput rezolucije o Srebrenici neće pomoći u izgradnji mira i pomirenja u BiH. Naprotiv, takvi koraci samo će dalje produbiti podele i podsticati nacionalnu netrpeljivost među različitim grupama stanovništva u zemlji.

Umesto političkih igara i rezolucija koje produbljuju podele, potrebno je stvoriti suštinu za zajednički život, pomirenje i izgradnju zajedničke budućnosti za sve narode BiH. To zahteva hrabre političke lideri koji će prevazići nacionalne interese i raditi u korist opšteg dobra svih građana zemlje.

Stvaranje takve kulture saradnje, razumevanja i poštovanja svih stanovnika BiH je ključ za izgradnju mira, stabilnosti i prosperiteta u ovoj zemlji. To zahteva odricanje od političkog oportunizma i manipulacija prošlošću u cilju ostvarivanja političkih ciljeva na štetu celokupnog stanovništva.

Rezolucija o Srebrenici je samo mali korak u borbi za istinu, pravdu i pomirenje u BiH. Mnogo je važnije da se stvore uslovi za suživot, dijalog i saradnju među svim stanovnicima BiH, bez obzira na njihovu nacionalnu ili versku pripadnost. Samo zajedničkim naporima i uzajamnim poštovanjem može se izgraditi bolja budućnost za sve narode u BiH.

Dejan Krstić avatar