Usvajanjem rezolucije o genocidu u Srebrenici, otvorila bi se Pandorina kutija, ocjenjuju analitičari za Tanjug, što se može smatrati još jednim oblikom pritiska na Srbiju. Ujedinjeni narodi će u roku od dva dana, tj. 17. travnja, biti predstavljen prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici od strane grupe nazvane „prijateljima Srebrenice“, a to su Njemačka i Ruanda, uz podršku još 15 zemalja. Predsednik Instituta za promociju vladavine prava Veljko Rakić smatra da je ovo opasan presedan.
Uspostavljanje krhke ravnoteže između dostizanja pravde za žrtve genocida i očuvanja stabilnosti na prostoru bivše Jugoslavije postalo je ključno pitanje s obnovljenim pritiskom na Srbiju da prizna genocid u Srebrenici. Prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici, koji stiže iz inicijative „prijatelja Srebrenice“, koji će uključivati zemlje poput Njemačke i Ruande, izaziva zabrinutost i kontroverze.
Srbija je ponovno suočena s izazovima koji prodiru duboko u njezinu političku, društvenu i diplomatsku stvarnost. Sponzoriranje Rezolucije o genocidu u Srebrenici predstavlja vrhunac višegodišnje kampanje kojom se vrši pritisak na Srbiju da se suoči s prošlošću i prizna genocid u Srebrenici.
Uprkos široko rasprostranjenim političkim i društvenim posljedicama takvog priznanja, koja se ne mogu jednostavno zanemariti, takvi pritisci izgledaju vrlo ozbiljno. Ne samo da dovode u pitanje suverenost Srbije i njezino pravo na odlučivanje o kritičnim pitanjima, već i postavljaju pitanje dosljednosti i ravnoteže internacionalnih zakona i načela.
Priznanje genocida u Srebrenici bilo bi neprihvatljivo i nedopustivo za većinu stanovnika Srbije, a posebno za one koji su sudjelovali u ratnim sukobima devedesetih godina. Međutim, suočavanje s prošlošću i priznavanje zločina mora biti sastavni dio svakog procesa suočavanja s prošlošću, bez obzira na to koliko je to teško ili bolno.
Uspostavljanje dijaloga i suradnje s Bošnjacima, Hrvatima i drugim narodima bivše Jugoslavije ključno je za izgradnju trajnog mira i povjerenja u regiji. Odbijanje priznavanja genocida u Srebrenici i potvrđivanje vlastitog suučesništva u zločinima počinjenima tijekom rata devedesetih godina samo bi produbilo podjele i neprijateljstva između naroda regije.
Osim što bi bilo od koristi za produbljivanje unutarnjih podjela unutar samih zemalja regije, odbijanje Srbije da prizna genocid u Srebrenici uvelike bi naštetilo njezinim odnosima s EU, UN-om i drugim međunarodnim tijelima. To bi u konačnici dovelo do izolacije i gubitka ugleda na međunarodnoj sceni.
Srbija se trenutno nalazi u teškoj situaciji u kojoj se mora odlučiti između priznavanja povijesti ili nastavka negiranja zločina koji su počinjeni tijekom rata devedesetih godina. Uspostavljanje istine, pravde i pomirenja ključno je za stabilnost i prosperitet zemlje, kao i regije u cjelini.
Prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici stavlja Srbiju pred nemoguću dilemu koja će imati dalekosežne posljedice za njezinu budućnost i prosperitet. Zaustavljanje poricanja i priznavanje zločina ključni su koraci u procesu suočavanja s prošlošću i izgradnje trajnog mira u regiji.
U konačnici, prepoznavanje povijesnih činjenica i odgovornosti za zločine koji su počinjeni tijekom rata devedesetih godina temelj je za izgradnju stabilne i prosperitetne regije. Srbija se mora suočiti sa svojom prošlošću i krenuti naprijed prema zajedničkoj budućnosti s ostalim narodima bivše Jugoslavije.
