Izvještaji Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) jasno pokazuju da su ljudske aktivnosti, poput sagorijevanja fosilnih goriva, promjena korištenja zemljišta i industrijske proizvodnje, uzrokovale povećanje emisija stakleničkih plinova u atmosferu. Ovi plinovi, poput ugljičnog dioksida, metana i dušičnog oksida, zadržavaju toplinu u atmosferi, stvarajući efekt staklene bašte koji uzrokuje globalno zagrijavanje.
Kako se emisije stakleničkih plinova povećavaju, povećava se i temperatura Zemljine površine. To dovodi do raznih klimatskih promjena, poput porasta razine mora, češćih i intenzivnijih ekstremnih vremenskih događaja poput suša, poplava i oluja, te promjena u ekosustavima i distribuciji biljnih i životinjskih vrsta.
Prema istraživanjima IPCC-a, preostalo je vrlo malo vremena da se smanje emisije stakleničkih plinova i ograniči globalno zagrijavanje ispod 1,5 stupnjeva Celzijusa u odnosu na preindustrijsko doba. Da bi se postigao taj cilj, potrebne su hitne i ambiciozne mjere smanjenja emisija i prilagodbe na promjene koje su već neizbježne.
U Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama diljem svijeta, postoje različite inicijative i politike koje se provode kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i ublažili njihovi štetni učinci na klimu. Primjerice, EU je postavio ambiciozne ciljeve smanjenja emisija do 2030. godine i planira postići potpunu neutralnost emisija do 2050. godine.
Hrvatska je također usvojila Nacionalni program za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. godine, s ciljem smanjenja emisija za 27,8% u odnosu na 2005. godinu. Planirane mjere obuhvaćaju poboljšanje energetske učinkovitosti, povećanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisija iz prometa te promjene u poljoprivredi i šumarstvu.
Uz smanjenje emisija, važno je također ulagati u prilagodbu na klimatske promjene kako bi se smanjile njihove štetne posljedice. To uključuje jačanje infrastrukture, zaštitu obalnih područja od porasta razine mora, promjene u poljoprivredi i šumarstvu te upravljanje vodnim resursima.
Pored državnih inicijativa, važno je i da građani prepoznaju svoju ulogu u smanjenju emisija stakleničkih plinova i doprinesu zajedničkom cilju očuvanja klime. Svaki pojedinac može doprinijeti smanjenju emisija kroz male promjene u svakodnevnom životu, poput smanjenja potrošnje energije, korištenja javnog prijevoza, smanjenja korištenja plastike te podrške obnovljivim izvorima energije.
Uz individualne akcije, važno je i poticati suradnju između državnih institucija, lokalnih zajednica, znanstvenih institucija, industrije i civilnog društva kako bi se zajednički radilo na rješavanju problema klimatskih promjena. Samo zajedničkim naporima možemo ostvariti stvarne promjene i očuvati klimu za buduće generacije.
Klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova s kojima se suvremeni svijet suočava i zahtijevaju hitne i djelotvorne akcije na svim razinama. Svaka zemlja, uključujući i Hrvatsku, mora preuzeti odgovornost za svoje emisije stakleničkih plinova i uložiti napore u smanjenje njihovog utjecaja na klimu.
Svijet se već suočava s posljedicama klimatskih promjena, poput porasta temperature, ekstremnih vremenskih događaja i smanjenja bioraznolikosti. Da bismo zaustavili daljnje pogoršanje situacije, potrebno je djelovati odmah i učinkovito.
Kroz zajedničke napore i suradnju svih dionika, možemo stvoriti održivu budućnost za sve i sačuvati planetu Zemlju za buduće generacije. Svi smo odgovorni za brigu o okolišu i trebamo preuzeti svoju ulogu u očuvanju klime za buduće generacije. Budućnost naše planete je u našim rukama i zajedno možemo ostvariti stvarne promjene koje će doprinijeti očuvanju klime i okoliša.
