Naučnica Irida Lazić sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu upozorila je na problem koji će se javiti za 50 godina kada su u pitanju skijališta koja se nalaze ispod 1.500 metara nadmorske visine. Ona je istakla da će zbog toga planine u Srbiji biti ranjivije u odnosu na druge planine u Evropi. Nadmorska visina Kopaonika je 1.700 metara, ali većina staza je na toj visini, dok su neke od njih niže. Najniža tačka skijališta je na 1.000 metara što znači da će veliki broj staza na Kopaoniku u narednih 50 godina biti ugrožen, a skijanje na nižim nadmorskim visinama će gotovo biti nemoguće.

Klimatske promene će imati veliki uticaj na ski sezonu i zimski turizam, istakla je Lazić. Visoke temperature su najveći problem za planine jer se, prema njenim rečima, duplo brže zagrevaju od globalnog proseka. Ona je dodala da globalno zagrevanje dovodi do otopljavanja i smanjenja snežnih padavina, što dalje utiče na kvalitet i trajanje ski sezone.

Klimatske promene također mogu prouzrokovati i promene u obilježjima padavina, kao i u njihovoj raspodjeli tokom zime, što također može dodatno ugroziti ski sezonu.

Ovi problemi mogu imati ozbiljan uticaj na turizam u zimskim mesecima, što bi moglo dovesti do smanjenja ekonomske aktivnosti u regionu koji se oslanja na zimski turizam. Već sada se uočava smanjenje poseta skijalištima zbog nedostatka snega, što znači da su klimatske promene već počele da utiču na turizam.

Srbija bi trebala da preduzme mere kako bi se nosila sa posledicama klimatskih promena. To bi moglo uključivati promene u turističkoj ponudi kako bi se smanjila zavisnost od skijanja i zimskog turizma, kao i ulaganje u alternative turističke aktivnosti koje ne zahtevaju sneg. Takođe bi bilo korisno ulagati u programe za očuvanje prirodnih resursa kako bi se sačuvala prirodna lepota planinskih regiona Srbije.

Međutim, nije samo Srbija suočena sa problemom klimatskih promena koji utiču na ski sezonu. Planine širom sveta suočavaju se sa sličnim izazovima. Globalno zagrevanje i promene u klimatskim prilikama predstavljaju ozbiljnu pretnju zimskom turizmu širom sveta. Zbog toga se moraju preduzeti hitne mere kako bi se zaštitila planinska područja i turizam koji se oslanja na zimske aktivnosti.

Naučnici i stručnjaci iz oblasti turizma trebaju sarađivati kako bi pronašli održiva rešenja za budućnost zimskog turizma. To može uključivati i razvoj novih tehnologija za proizvodnju veštačkog snega, promociju alternativnih zimskih aktivnosti, kao i razvoj turističke infrastrukture koja je otporna na klimatske promene.

Sve u svemu, klimatske promene će imati ozbiljan uticaj na zimski turizam u budućnosti. Srbija, kao i druge zemlje koje se oslanjaju na zimske aktivnosti, moraju preduzeti mere kako bi se nosile sa ovim izazovima. Ovo može uključivati promene u turističkoj ponudi, ulaganje u alternativne turističke aktivnosti, kao i očuvanje prirodnih resursa. Zajedničkim naporima, možemo sačuvati zimski turizam i planinske regione za buduće generacije.