Najnovija tehnologija omogućit će posjetiteljima novog Muzeja u Pertu da vide lica četiri davno preminule osobe, uključujući ženu za koju znanstvenici tvrde da je umrla tijekom brončanog doba prije 4.000 godina.
Znanstvenici s Tehnologijskog sveučilišta u Aberdeenu istraživali su ljudske ostatke u muzeju koristeći analizu izotopa i radiokarbonata te rekonstrukciju forenzike. Zaključili su da se ovo četvero ljudi ne bi isticalo danas, prenosi Gardijan.
Žena iz brončanog doba, prema tvrdnjama znanstvenika, bila je visoka oko 152 centimetra, patila je od bolova u leđima i imala zaraslu povredu lubanje.
Među drevnim licima koje će posjetitelji moći vidjeti je i Piktni iz Irske, koji je bio poljoprivrednik i patio od osteoartritisa, kao i opatica iz 16. stoljeća koja je hramala zbog slomljenog stopala koje se nikad nije u potpunosti zacijelilo.
Mladić iz 14. stoljeća imao je između 15 i 18 godina kada je umro, a znanstvenici vjeruju da je ubijen jer mu je nanijeta teška traumatska povreda tupim predmetom i smrvljeno nekoliko rebara prije nego što je bačen u brzo iskopanu jamu.
Lica ovih drevnih ljudi bit će izložena u stalnoj postavci novog muzeja od 30. ožujka. Ova tehnologija omogućava posjetiteljima da se urone u prošlost i da vizualno vide kako su izgledali ljudi koji su živjeli mnogo prije nas.
Nova tehnologija koja omogućava rekonstrukciju lica temelji se na analizi dna, kao i korištenju forenzičkih metoda kako bi se stvorio što vjerniji prikaz izgleda i karakteristika tih drevnih ljudi. Ova tehnologija omogućuje znanstvenicima da bolje razumiju živote i okolnosti u kojima su ti ljudi živjeli.
Ovo je samo jedan primjer kako napredna tehnologija mijenja način na koji pristupamo i učimo iz prošlosti. Umjesto da se oslanjamo samo na arheološke nalaze, sada imamo mogućnost i vizualno doživjeti prošlost kroz rekonstrukcije lica i tehnologiju koja nam omogućava da bolje razumijemo ljude koji su živjeli prije tisuća godina.
Ova tehnologija također pruža priliku da se povežemo s prošlošću na novi način, jer nam omogućuje da stvaramo empatiju prema tim ljudima, razmišljajući o njihovim životima i iskustvima. To može biti korisno i za obrazovanje, jer nam omogućava da pokazujemo drevnu povijest na zanimljiv i privlačan način.
S druge strane, ova tehnologija također postavlja pitanja o etici i privatnosti. Korištenje DNK analize i rekonstrukcije lica drevnih ljudi može biti osjetljivo pitanje, pogotovo ako se radi o povezivanju s današnjim potomcima ili zajednicama. Važno je osigurati da se ova tehnologija koristi na odgovoran način, uz poštovanje prema prošlim generacijama i njihovim nasljednicima.
Unatoč tim izazovima, ova tehnologija predstavlja izvanredan korak naprijed u istraživanju prošlosti i razumijevanju života drevnih ljudi. Nudi nam neviđenu priliku da zaronimo u prošlost i povežemo se s ljudima koji su živjeli prije nas na način koji do sada nije bio moguć.
Muzej u Perthu pruža posjetiteljima jedinstvenu priliku da iskuse tu tehnologiju i da se približe drevnim osobama čiji su ostaci pronađeni u njihovoj blizini. Ovo je korak naprijed u predstavljanju povijesti na interaktivan i zaokupljujući način, te se nadamo da će druge ustanove slijediti njihov primjer i omogućiti posjetiteljima da iskuse ovu revolucionarnu tehnologiju iz prve ruke.
