Bosanci, Hrvati i Srbi su potpuno identični, tvrdi profesor Roj Kasagranda sa teksaškog koledža u Ostinu. On ističe da govore istim jezikom, s malim regionalnim dijalektičkim razlikama, te da su genetski, kulturološki i fizički vrlo slični. Jedina razlika između ova tri naroda je religija. Kasagranda tvrdi da je sukob između njihove naroda bio posljedica religijskih podjela koje su nagovijestile razdor u Evropi.

Međutim, u posljednjih nekoliko decenija, napredak u genetici omogućio je detaljnije proučavanje genetskog materijala ljudi. Prema istraživanjima Centra za forenzičku i primenjenu molekularnu genetiku Biološkog fakulteta u Beogradu, genetsko poreklo Srba je izuzetno slično ostalim populacijama Balkana. Premda su kulturološki različiti, genetska struktura im je veoma bliska zbog migracija i mešanja naroda kroz istoriju.

Profesor Dušan Keckarević ističe da je većina stanovništva na Balkanu genetski slična, s naglaskom na slovensku genetiku. Ipak, navodi da su migracije i mešanja naroda tokom istorije ostavile neke tragove, ali da je genetska struktura veoma slična među slovenskim narodima. Prisustvo Turaka također je ostavilo svoj genetski pečat na populaciju Balkana, iako su se pretežno miješali sa lokalnim ženama.

Kompleksne istorijske i etničke podjele na Balkanu stvaraju različita mišljenja među stanovništvom. Dok neki smatraju da su svi Balkanci kao familija, drugi ističu razlike u genetici i kulturi između Bosanaca, Hrvata i Srba. Dok su neki suglasni s profesorovom teorijom da su genetski i kulturološki isti, drugi odbijaju tu ideju, tvrdeći da se jasne razlike mogu primijetiti.

U moru komentara na društvenim mrežama, mješavina gledišta pokazuje koliko su pitanja identiteta i međusobnih odnosa složena na Balkanu. Ipak, istraživanja u oblasti genetike daju novi uvid u sličnosti i razlike između naroda na ovim prostorima, otvarajući prostor za dalje rasprave o zajedničkoj istoriji i kulturi.

U svjetlu ovih informacija, važno je sagledati kompleksnost balkanskih odnosa i identiteta, te promovirati razumijevanje i saradnju među narodima regiona. Genetska sličnost i zajednička kultura mogu poslužiti kao osnova za jačanje veza i prevazilaženje predrasuda i podjela koje su često prisutne na Balkanu. Kroz dalja istraživanja i otvoren dijalog, možemo bolje razumjeti svoje zajedničko nasljeđe i graditi bolju budućnost za sve stanovnike Balkana.