Šta „beskrajno“ čekanje u svemiru čini ljudskom mozgu?

Vesna Vuković avatar

Beriju Vilmoreu i Suniti Vilijamsu, američkim astronautima, trenutno je boravak na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) produžen zbog problema sa Boingovom letelicom Starlajner koja bi trebala da ih vrati na Zemlju. Plan je bio da ostanu osam dana, ali su se susreli sa tehničkim problemima. Postoji mogućnost da se vrate letelicom Crew Dragon kompanije SpaceX tek 2025. godine.

NASA i Boing će uskoro donijeti odluku o povratku astronauta, a boravak na ISS-u može biti produžen i do šest mjeseci, što bi moglo imati ozbiljne psihološke posljedice. Naime, čekanje i neizvjesnost oko povratka kući mogu uzrokovati stres i nelagodu.

Naučnici su istraživali kako ekstremna okruženja, poput stanica na Antarktiku, utječu na percepciju vremena. Istraživači provode i do 16 mjeseci na Antarktiku gdje su izloženi ekstremnim uvjetima, a nedostatak komunikacije sa vanjskim svijetom dodatno otežava situaciju.

Dug boravak na Antarktiku pokazao je da zauzetost složenim zadacima pomaže da vrijeme brže prođe, dok neizvjesnost i malo posla mogu produžiti osjećaj čekanja. Ovi podaci mogu pružiti utehu astronautima na ISS-u jer aktivnosti i mentalna posvećenost mogu pomoći ubrzanju vremena.

Jasne informacije o povratku i razlozima kašnjenja mogu dodatno olakšati čekanje i smanjiti negativne posljedice na dobrobit ljudi koji su zarobljeni u takvim situacijama. Sve u svemu, čekanje u ekstremnim okruženjima i neizvjesnost o povratku kući mogu imati značajan utjecaj na psihološko stanje pojedinaca, a vitalno je pružiti podršku i jasne informacije kako bi se to olakšalo.

Vesna Vuković avatar

Preporučeni članci: