Moždani implantati imaju veliki uticaj na zdravlje ljudi. Kompanija Neuralink Ilona Maska nedavno je testirala implantat na čovjeku. Još 2016. godine kompanija je započela razvoj kompjuterskog čipa koji se može implantirati u mozak i pratiti aktivnost hiljada neurona. Čip nazvan „Telepathy“ sastoji se od male sonde s 1.024 elektroda pričvršćenih na fleksibilne niti, tanje od ljudske kose, a svaka elektroda bilježi električnu aktivnost neurona u mozgu.

Mask povezuje moždani čip s ambicijama koje podsjećaju na naučnu fantastiku. On želi povezati mozak s kompjuterom kako bi pristupio informacijama i sjećanjima zakopanim u dubinama mozga te govori o opremanju ljudi „supervizorskim“ sposobnostima i omogućavanju ljudske telepatije.

Naučnici tvrde da nije izvodljivo čitati misli ljudi. Giacomo Valle, neuroinženjer sa Univerziteta u Čikagu, ističe da količina informacija koje se mogu dekodirati iz mozga vrlo je ograničena, a Juan Alvaro Gallego, BCI istraživač na Imperial College u Londonu, slaže se s kolegom iz SAD-a te tvrdi da je teško zamisliti da BCI mogu čitati naše misli.

Neuralink je također vrlo slična tehnologija, koja ima sposobnost koristiti elektrode koje snimaju mozak i tumače predstojeće pokrete, kako bi se poboljšala funkcija disfunkcionalnog dijela nervnog sistema.

Uređaj koji je implantiran u senzorni korteks pacijenta povezan je sa senzorima na kraju njegove robotske ruke. Kada se pacijent rukovao s nekim ili nečim, ovi senzori su poslali signale, koji su doveli do toga da elektrode u senzornom korteksu stimuliraju regiju mozga odgovornu za „ruku“, omogućujući pacijentu da „osjeti“ dodir.

Jednom pacijentu s povredom kičmene moždine, uzrokovanom nesrećom na biciklu, ugrađen je minijaturni uređaj/čip za prenos informacija na relaciji mozak-kičma, omogućujući mu da ponovo prohoda i normalno se kreće.

Ove nove mogućnosti BCI-ja predstavljaju novu generaciju dubinske moždane stimulacije, koja uključuje implantaciju elektroda s ciljem da se pomogne ljudima s poremećajima aparata za kretanje. Duboka moždana stimulacija primjenjuje se od 1990-ih na iljadama pacijenata s Parkinsonovom bolešću.

Moždani implantati, kao što je „brain-computer interface“ čip Neuralinka, imaju potencijal da značajno promijene zdravlje i kvalitetu života ljudi. Međutim, tehnologija nije bez kontroverzi, a naučnici tvrde da su neke od ambicija Ilona Maska možda ipak prevelike. Ipak, napredak u ovoj oblasti otvara vrata za nove mogućnosti i obećavajuće inovacije u medicini i neurološkim naukama.

Za sada je još uvijek rano donositi zaključke o potencijalu ove tehnologije, ali je očito da BCI ima potencijal za ogroman uticaj na zdravlje i funkcionisanje ljudskog mozga. U narednim godinama, mogli bismo svjedočiti velikim pomacima u istraživanju i primjeni ovih implantata, otvarajući nove mogućnosti liječenja i poboljšanja kvalitete života za mnoge ljude.

Imajmo na umu da je BCI tehnologija još uvijek u svojim počecima i da je potrebno puno istraživanja, testiranja i razvoja prije nego što se može potpuno razumjeti njen potencijal i implikacije. Ako se uspije iskoristiti na pravi način, moždani implantati bi mogli biti revolucionarni u medicini i neuroznanosti, otvarajući vrata za nove pristupe i terapije za različite neurološke bolesti i povrede.