Ljeti u gradovima može biti vruće zbog betonskih površina, guste gradnje i porasta temperatura. Koridori hladnog vazduha su zelene površine, rijeke, jezera, željezničke pruge i široke ulice s zelenilom koje mogu pomoći u održavanju gradova hladnijima. Noći u okolini gradova su svježije jer nema betona i asfalta, već preovladava zemlja, pijesak i livade. Svjež vazduh nastaje isparavanjem vode iznad lišća i u vangradskim područjima ima mnogo zelenila.
Topografija je također važna jer hladan vazduh teži od toplog i skuplja se pri tlu. Gradovi koji su na kosinama ili obroncima brda mogu profitirati od hladnog vazduha koji struji nadolje. Mnogi gradovi širom svijeta sprovode klimatske analize kako bi poboljšali hlađenje gradova dotokom svježeg vazduha iz okoline.
Meteorolozi mjere temperature i strujanja vazduha u gradu i okolini i izrađuju detaljne klimatske atlase koji pomažu gradovima da odluče o mjerama za očuvanje koridora za hladan vazduh. Osim toga, gradovi mogu uvesti mjere poput sađenja drveća, manje korištenja fosilnih goriva, ozelenjavanja krovova i fasada, izgradnje parkova i vodenih površina te povećanja površina pod sjenkom kako bi poboljšali životnu sredinu.