Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj 2022. godine pokazuje zabrinjavajuće trendove. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, najviša stopa rizika od siromaštva bila je za osobe starije od 65 godina, pri čemu je za žene iznosila 24,6 odsto, a za muškarce 20 odsto. S druge strane, najmanji rizik od siromaštva imala su lica u dobi između 25 i 54 godine, sa stopom od 17,9 odsto. Ovi podaci ukazuju na alarmantnu situaciju kada je u pitanju siromaštvo među starijom populacijom.

Također, tokom perioda od 2020. do 2022. godine, stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti bila je najviša upravo za starije osobe, odnosno za one starije od 55 godina. To ukazuje na potrebu za jačanjem socijalne zaštite i podrške za ovu populaciju koja je posebno izložena riziku od siromaštva.

U pogledu zaposlenosti, u 2022. godini stopa rizika od siromaštva bila je najniža za osobe zaposlene kod poslodavca. Za žene je iznosila 3,9 odsto, a za muškarce 7,0 odsto. S druge strane, nezaposlene osobe su bile najizloženije riziku od siromaštva, pri čemu je stopa rizika za nezaposlene žene iznosila 44,6 odsto, a za nezaposlene muškarce čak 53,7 odsto. Ovi podaci ukazuju na nužnost jačanja politika zapošljavanja i podrške nezaposlenima kako bi se smanjio rizik od siromaštva među ovom populacijom.

Također, stopa izrazite materijalne i socijalne uskraćenosti u 2022. godini je porasla u odnosu na prethodnu godinu. Za žene je iznosila 15,2 odsto, a za muškarce 12,9 odsto. Ovi podaci upućuju na potrebu za dodatnim mjerama usmjerenim na smanjenje socijalne isključenosti i osiguravanje osnovnih potreba za sve građane, bez obzira na spol.

S obzirom na ove podatke, važno je da država i relevantne institucije poduzmu konkretne korake kako bi se smanjio rizik od siromaštva među najranjivijim grupama stanovništva, uključujući starije osobe, nezaposlene osobe i osobe izložene socijalnoj isključenosti. Ovo može uključivati ​​povećanje socijalnih naknada, jačanje politika zapošljavanja, osiguranje pristupa obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, te podršku za samozapošljavanje i razvoj socijalnih preduzetništva.

Također, važno je djelovati na suzbijanju rodno zasnovane diskriminacije kada je u pitanju rizik od siromaštva, s obzirom na to da žene imaju veću stopu rizika od muškaraca. Ovo može uključivati ​​sprovođenje politika koje osiguravaju jednakost u pristupu zaposlenju, jednaku plaću za jednaki rad, kao i podršku za usklađivanje poslovnog i porodičnog života.

Konačno, važno je da društvo i pojedinci prepoznaju važnost podrške najranjivijim grupama u zajednici te da se aktivno angažuju u stvaranju inkluzivnijeg društva. To može uključivati ​​volonterski rad, pružanje podrške lokalnim organizacijama koje se bave socijalnim pitanjima, kao i zagovaranje za politike koje osiguravaju socijalnu pravdu i jednakost za sve građane. Kroz zajednički napor, možemo raditi na smanjenju rizika od siromaštva i osiguravanju boljeg života za sve građane Hrvatske.